Dostupni linkovi

logo-print

Dok teroristi šetaju država nema čime djelovati


Mevlid Jašarević u pratnji policije izlazi iz bolnice, 31. oktobar 2011. foto: Almir Panjeta/Sarajevo-x.com

Mevlid Jašarević u pratnji policije izlazi iz bolnice, 31. oktobar 2011. foto: Almir Panjeta/Sarajevo-x.com

Mevlidu Jašareviću, teroristi koji je u petak skoro 45 minuta pucao na zgradu Američke ambasade u Sarajevu i ranio jednog policajca, u ponedjeljak je određen jednomjesečni pritvor.

On je u ponedjeljak u sudnici rekao da ne priznaje nikakav sud.

Advokat koji mu je određen po službenoj dužnosti kazao je kako je optuženi rekao da mu je bila namjera da bude ubijen i da ga vehabije kojima pripada proglase šehidom, odnosno poginulim u borbi za vjeru.

Video: Vozila u policijskoj pratnji odvoze Jašarevića iz bolnice (sarajevo-x.com)


Napad na Ambasadu SAD pokazao je da se i BiH suočava sa globalnom prijetnjom terorizma, te da vehabijski pokret koji djeluje u njoj nije nimalo bezopasan, kako se to znalo tvrditi.

Iako je dio bosanskohercegovačke javnosti bio sklon da negira tvrdnje da u zemlji djeluju radikalne islamske grupe, napad na Američku ambasadu u Sarajevu još jednom je pokazao da se Bosna i Hercegovina suočava sa globalnom prijetnjom terorizma.

Činjenica da se sprječavanjem terorizma bave tri nivoa vlasti dodatno otežava rješavanje problema, prije svega prevenciju.

Predloženi zakon o sprječavanju terorizma nikada nije usvojen jer se tome, kako kaže državni ministar sigurnosti Sadik Ahmetović, protivila Banja Luka:

„Borba protiv terorizma je na entitetima i na državi BiH. To je onaj problem preklapanja nedležnosti, problem rukovođenja u samim trenucima kad se desi teroristički akt, i nedovoljan broj razmjene informacija ako imate tri institucije koje se bave tim. Zakon o prevenciji borbe protiv terorizma bi podrazumijevao jedinstvenu strukturu u BiH bar kad su u pitanju ova krivična djela.“

Video: Kompletni snimci napada (Amaterski snimci, SensServis, Avaz)


Analitičari ocjenjuju da nije problem u opremljenosti ili obučenosti sigurnosnih službi u BiH, već upravo u politici koja je razjedinila državu, pa samim tim i sigurnosne službe.

Novinar Esad Hećimović, koji se bavio pitanjem radikalnih islamskih grupa u BiH, kaže da se pitanje sigurnosti politizira.

„Problem je u tome što se od strane prije svega političkih vlasti i mentora, osoba koje se nalaze na čelnim pozicijama u našim sigurnosnim agencijama, te agencije usmjeravaju i koriste na vrlo različite načine koji su međusobno isključujući ili se međusobno suprotstavljaju“, tvrdi Esad Hećimović.

Razjedinjenost sigurnosnih službi

Prije više od godinu dana, u Gornjoj Maoči kraj Brčkog u akciji nazvanoj Svjetlost uhapšeno je sedam pripadnika vehabijskog pokreta. Osumnjičeni su za krivična djela organizovanog kriminala, ugrožavanja ustavnog poretka i ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, te za izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje.

I Mevlid Jašarević često je boravio u Gornjoj Maoči i bio je u bazi podataka bh. sigurnosnih službi.

Esad Hećimović kaže da istraga u slučaju Gornje Maoče nije bila uspješna:

„Ona jeste u tom trenutku imala preventivni karakter, što je dovelo do uznemiravanja ili onemogućavanja ljudi koji su djelovali na tom području, a predstavljali su sigurnosnu prijetnju, ali poslije toga je moralo biti daleko više urađeno kako bi ljudi koji su identifikovani kao prijetnja na tom području bili onemogućeni u razvijanju i ideja i planova kao što je bio ovaj plan za teroristički napad na Američku ambasadu u Sarajevu.“

Akciju svladavanja Mevlida Jašarevića provele su policijske snage MUP-a Kantona Sarajevo, Federalne uprave policije i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)

Akciju svladavanja Mevlida Jašarevića provele su policijske snage MUP-a Kantona Sarajevo, Federalne uprave policije i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)

Na razjedinjenost sigurnosnih službi BiH je više puta upozoravano, a problem terorizma ne mogu rješavati samo sigurnosne agencije, kaže islamski teolog Muhamed Jusić.

„Ja mislim da je to obaveza čitavog društva, ne samo države, da se pozabave korjenima takvih ideologija. Tu ima obaveze svako - od porodice, do škole, do vjerskih zajednica, da učine više kako bi se korijeni radikalizma, ekstremizma ako ne iskorijenili u potpunosti a ono smanjili i kako bi se to onda pretvorilo u isključivo u sigurnosno pitanje. Kod nas u Bosni očito je da ima još puno prostora da se i zakonski i organizaciono poradi na tome da sigurnosne agencije dobiju mehanizme koji su potrebni njima kako bi se nosile sa takvim izazovima“, ocjenjuje Muhamed Jusić.

Pred Sudom BiH trenutno se vode tri glavna pretresa za krivično djelo terorizma, navodi Selma Hećimović, glasnogovornica državnog Suda:

„Sud BiH je do danas potvrdio tri optužnice protiv 14 lica koja se terete za krivično djelo terorizma i svoi predmeti se nalaze u fazi glavnog pretresa. Radi se o predmetima Rustempašić i drugi, Čaušević i drugi i Zijad Dervišević i drugi.“

Slučaj Čaušević i drugi odnosi se na teroristički napad u Bugojnu od 26. juna prošle godine, kada je Haris Čaušević zvani Oks aktivirao podmetnutu bombu ispred zgrade Policijske stanice.

Policijska stanica u Bugojnu nakon napada, juni 2010.

Policijska stanica u Bugojnu nakon napada, juni 2010.

Napad u Bugojnu i poslednji napad na Američku ambasadu, nažalost, nisu jednii teroristički napadi u BiH.

Prvi se dogodio u Mostaru 18. septembra 1997. godine. Tada su četvorica mudžahedina u blizini Policijske stanice aktivirala 150 kilograma eksploziva. Povrijeđeno oko 50 ljudi, a uništeno 150 automobila i oštećeno 190 stanova.

Bilans terorističkih žrtava u BiH bi bio duži da sigurnosne službe u nekoliko slučajeva u posljednjem trenutku nisu osujetile terorističke namjere, smatraju analitičari.

Najpoznatiji slučaj je Mirsada Bektaševića zvanog Maksimus, koji je osuđen sa još tri osobe 2007. godine zbog plana da izvede bombaški napad na neidentifikovanu metu u Evropi.

Policija je u njegovom stanu u Sarajevu pronašla eksploziv, pištolj, municiju i DVD s uputstvom kako napraviti bombu. Tada se pretpostavljalo da je meta napada trebalo da bude Američka ambasada u Sarajevu.

U martu 2008. godine u Sarajevu i Bugojnu uhapšena je i grupa Rijada Rustempašića, kojoj se sudi za pripremanje terorističkih napada na objekte Vlade RS, Katoličke crkve, jedinica EUFOR-a i Oružanih snaga BiH koje su upućene u Irak.

Priča o vehabijskoj, zajednici u BiH i prijetnjama koje dolaze od nje počinje kad su se uglavnom bivši pripadnici odreda El-mudžahid Armije BiH, kojeg su činili borci iz zemalja islamskog svijeta, naselili u mjesto zvano Bočinja.

Zatvorena zajednica izazivala je sumnju, a njihovo ponašanje i strah. Nakon što su napustili Bočinju, dio njih se povukao u Gornju Maoču i napravio gotovo eksteritorijalnu zajednicu koja nije priznavala zakone BiH.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG