Dostupni linkovi

logo-print

Dok političari vode kolo pola miliona nezaposlenih šeta ulicama


Sa Zavoda za zapošljavanje, ilustracija

Sa Zavoda za zapošljavanje, ilustracija

Pozitivniji trendovi na tržištu rada u BiH mogu se očekivati tek naredne, odnosno 2015. godine. U ovoj godini u BiH očekuje se samo djelomična stabilizacija na tržištu rada, gdje se, uz predviđanje pozitivnog ekonomskog rasta, ne predviđa snažan rast broja zaposlenih. U BiH je trenutno nezaposleno preko 550.000 osoba, što čini gotovo 60 posto radno sposobnog stanovništva.

Besim Hasić nedavno je anonimnim pismom posijao strah u čitavoj državi zaprijetivši državnim i entitetskim institucijama, međunarodnim organizacijama i ambasadama. Brzom akcijom policije Hasić je uhapšen, a javnost ostala iznenađena informacijom da se radi o radniku iz Krivaje kojega su na prijetnje nagnali bijeda i siromaštvo.

Prezentirajući javnosti rezulate istrage, Dragan Lukač, direktor FUP, je kazao:

„Radi se o osobi sa prostora općine Zvidovići. On je radnik u Tvornici namještaja U Zavidovićima, u jednom dosta teškom socijalnom i materijalnom stanju. Ova prijetnja je njegov inidvidualni čin nezadovoljstva svojim statusom u društvu, izraz njegove vrlo teške socijalne situacije.“

U BiH živi oko četiri miliona stanovnika. Prema posljednjim podacima, nezaposleno je više od 550.000. U Svjetskoj banci upozoravaju kako ovako visoka brojka predstavlja prijetnju miru, iako se u BiH primjećuje blagi ekonomski oporavak.

"BiH se danas suočava sa prijetnjom koja, iako je manje traumatična, utiče na razvoj mirne i napredne nacije.Ta prijetnja je nezaposlenost, najviša među mladima. U BiH manje od stope radno sposobne generacije učestvuje u radu ili traženju posla. Više od 25 posto tih radno sposobnih su nezaposleni. Ovo je zapanujuća i problematična cifra, a još problematičnija je stopa nezaposlenosti kod mladih, koja je duplo veća nego kod starijih“, kaže direktorica Svjetske banke za zemlje jugoistočne Evrope Ellen Goldstein.

Prema istraživanju koje je nedavno provela HYPO Alpe Adria banka, stanovnici BiH najviše strahuju od nezaposlenosti. Josip Milić, iz Unije neovisnih sindikata, nije iznađen ovakvim stavom:

„Radnici su u strahu. Mnogo je onih koji dolaze i koji se žale na mobing, na psihičko zlostavljanje od strane poslodavaca koji jednostavno dođe, rekne:’Danas ti je plaća manja 300 maraka - ako hoćeš, ako nećeš, izlazi, doći će drugi.’“, kaže Milić.

S druge strane procjenjuje se da dvije od tri mlade osobe u Bosni i Hercegovini ne rade, a među njima najbrojni su oni koji nisu u poziciji da biraju posao:

Da će se stanje uskoro promijeniti nabolje, Ševal Suljkanović, predsjednik Udruženja poslodavaca Brčko Distrikta, nije optimista:

„Imamo prilično loše političku stanje kad je u pitanju BiH, loše pravno stanje kad je u pitanju zaštita investitora - da li bio domaći ili strani investitor koji je spreman sutra da ulaže. U takvoj pravnoj nesigurnost rijetko se ko upušta da bi otvarao nova radna mjesta. Mi moramo vezati svoju perspektivu za proizvodne firme, jer to su uslovi za otvaranje novih radnih mjesta“, navodi Suljkanović.

Kompleksni sistem vladavine onemogućuje u BiH provođenje nužnih reformi. Entiteti i kantoni imaju različite porezne politike, dok je javna potrošnja dosegla čak 50 posto BDP-a. Sve navedeno rezultira velikim budžetskim deficitom i rastom javnog duga.

Zbog dugovanja boračkoj populaciji, za zapošljavanje u Federciji prošle godine izdvojeno je svega 600.000 eura. Vjekoslav Čamber, federalni ministar rada i socijalne zaštite, također dodaje:

„Smatram da postojeći zakonodavni i institucionalni okvir, koji uključuje 11 administrativnih razina sa slabom ili nikakvom vertikalnom i horizontalnom koordinacijom, čini gotovo nemogućim formuliranje, provođenje i nadzor politika zapošljavanja u FBiH."

Nedavno provedena analiza pokazala je da su politike zapošljavanja u BiH krajnje neefikasne.

„Na primjerima Goražda i Tešnja možete vidjeti da se može otvoriti nekoliko fabrika od par stotina ljudi i da nezaposlenost gotovo iščezne iz te lokalne zajednice. Ali za to je potrebna jedna sinergija, posebno na lokalnom nivou, gdje će skupa djelovati i lokalne vlasti, privatni sektor i obrazovni sistem. Imate tako dosta dobrih primjera i u Prijedoru gdje se u školama počinje znatno više adaptirati program na način da odgovori onome što bi poslodavcima moglo trebati u narednoj godini“, kaže autor ove studije Erol Mujanović.

Pojednostavljeno:otvaranja firmi, smanjenje poreza i doprinosa, modernizacija zakona o radu, brzo rješavanje komercijalnih sporova i borba protiv korpucije - pet su ključnih oblasti, neophodnih za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta, ponovio je na svom blogu otpravnik poslova Američke ambasade u BiH Nikolas Hil, obraćajući se bh. političarima.

On je pozvao i Parlament Federacije da što prije usvoji set zakona o poslovanju koji bi mogli odmah osigurati značajno bolju klimu za ulaganja.

Kako je upozorio Nikolas Hil, uz svakodnevnu političku dramu i skoro održavanje izbora, često se lako izgubi iz vida koliko je važno rješavanje ekonomskih pitanja u BiH.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG