Dostupni linkovi

logo-print

Bosanskohercegovačke političke elite se zadnjih dana hvale podnošenjem aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji, međutim, postavlja se pitanje koliko je taj čin realan, s obzirom na stvarno stanje u kojem se bh. društvo i država nalaze.

Tako ovih dana iz ogranka Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) u Mostaru skreću pažnju da se, samo dan prije nego je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović 15. februara u Briselu podnio bh. aplikaciju za članstvo u EU, u tom gradu - gdje je na vlasti Čovićev HDZ BiH - dogodio fašizam.

Naime, SABNOR podsjeća da se desio novi napad na nekada čuveno Partizansko spomen-groblje, a zahvaljujući intervenciji policije spriječen je i atak huligana na građane koji su obilježavali 14. februar - Dan oslobođenja Mostara u Drugom svjetskom ratu.

Ovčije đubre posuto stazom koja vodi ka spomenicima, polomljene preostale obnovljene spomen-ploče, fašistički grafiti i simboli, slike su koje su u nedjelju, 14. februara, dočekale na Partizanskom spomen-groblju u Mostaru oko 1.000 ljudi, koji su iz svih krajeva BiH i zemalja regije, uključujući i Sloveniju, došli da obilježe 14. februar - Dan oslobođenja Mostara u Drugom svjetskom ratu.

Radmilo Braca Andrić, foto: Mirsad Behram

Radmilo Braca Andrić, foto: Mirsad Behram

U mostarskom SABNOR-u kažu da je to već treći atak na groblje u posljednje tri godine. Član SABNOR-a, 90-godišnji Radmilo Braca Andrić, koji je početkom sedamdesetih bio gradonačelnik Mostara, podsjeća da je nakon posljednjeg rata skoro milion maraka stranog i domaćeg novca u dva navrata uloženo u obnovu Partizanskog groblja, ali uzalud.

"I tada smo mi uspjeli ponovo da taj spomenik... Međutim, za tri dana poslije toga nastala su oštećivanja, razbijanja, i spomenk je maltene doveden u gore stanje nego što je bio po završetku rata", izjavio je Andrić.

Partizansko spomen-groblje u Mostaru izgrađeno je 1965. godine, kao spomenik za 700 mostarskih partizana, arhitektonsko je djelo čuvenog Bogdana Bogdanovića i smatrano je jedanim od najljepših takvih monumenata na Balkanu. Tokom rata dva puta je minirano, tvrde u SABNOR-u.

Andrić navodi i da se vlasti nikada nisu potrudile da se Partizansko groblje sačuva nakon obnove.

"Niko u Gradu Mostaru nije htio da se pobrine da se taj spomenik sačuva. U Zakonu o zaštiti nacionalnih spomenika kulture, u članu 10, stoji da je to briga Federacije. Doduše, u jednom drugom članu spominje se i kanton i grad i opština da i oni takođe treba da vode brigu o tim spomenicima", naveo je Andrić.

Problem u vrhu društvene piramide

Štaviše, u SABNOR-u podsjećaju kako je za 14. februar intervenisala i policija, uključujući i specijalce, koji su spriječili napad na građane koji su obilježavali Dan oslobođenja Mostara od fašizma. Antifašisti kažu i da za brojne fašističke ispade u Mostaru niko nikada nije odgovarao.

Sead Đulić, foto: Mirsad Behram

Sead Đulić, foto: Mirsad Behram

"Je li neko uhapšen? Je li neko saslušan? Je li neko priveden? Fašističko orgijanje nigdje ne prolazi nekažnjeno, samo u Mostaru", upitao je pozorišni reditelj Sead Đulić u vezi i posljednjeg napada.

Jedna starija građanka Mostara, koja je u nedjelju išla na Partizansko groblje, kaže da ni mediji incidentima nisu pridali odgovarajuću pažnju.

"Uveče, kako sam god koji dnevnik gledala, nažalost, niko to nije spomenuo. Možda ja nisam sve upratila, ali čini mi se da je to trebalo da se kaže", navodi.

Jedan Mostarac takođe krivi vlasti:

"Vlasti ne preduzimaju ništa, ama baš ništa, da bi se to organizovano i ljudski obilježilo", komentariše.

Inače, podsjetimo da su brojna hrvatska udruženja i stranke u više navrata saopštili da su partizanske snage 14. februara 1945. godine počinile niz zločina nad Hrvatima, te da su – uz ostalo – tada partizani strijeljali sedam fratara iz samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru, te njihova tijela bacili u Neretvu.

Međutim, pozorišni reditelj Sead Đulić događaje uoči 14. februara ove godine dovodi u vezu sa dešavanjima iz Brisela, gdje je predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH, Dragan Čović podnio aplikaciju za članstvo u EU.

"Dan poslije toga, predsjedavajući našeg Predsjedništva je u ime ove države, otišao u antifašističku Evropu da preda, kako kaže, kredibilnu aplikaciju za naše članstvo u Evropkoj uniji, a ovdje gdje je njegova stranka na vlasti, noć prije desio se fašizam", rekao je Đulić.

S druge strane, sociolog sa Sveučilišta u Mostaru, prof.dr. Slavo Kukić ističe kako je problem u vrhu društvene piramide i da je BiH u prilici da se bere ono što se sadi.

"Dok god su kojekakvi Čovići, Izetbegovići, Dodici i kompanije, na vrhu bh. piramide, mi ćemo uvijek dolje u društvenoj bazi imati različite vrste manijaka, kako ih narod ima običaj zvati, a nisu to manijaci, to su samo operativci koji izvršavaju zadatke, kojima se produžava vijek političkog trajanja njihovih nalogodavaca", smatra prof. Kukić.

Recimo još da su iz mostarskog SABNOR-a najavili da će se ove godine, kada će se obilježiti 75 godina od ustanka narodâ BiH protiv fašizma 1941. godine, obratiti zemljama EU, Sjedinjenim Državama i Rusiji da pomognu, u želji da se ponovo obnovi Partizansko spomen-groblje u Mostaru.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG