Dostupni linkovi

logo-print

Dobrodošli u 2014: Budžeti dužnički, ekonomija na izdisaju


Ilustracija

Ilustracija

Struktura entitetskih budžeta u Bosni i Hercegovini ponovo je dokazala da vlasti u toj državi ne vode računa o oporavku privrede, već novim dugovim pokrivaju stare, gomilajući obaveze koje neće moći izmiriti. Ekonomisti upozoravaju da su oba budžeta dužnička, nemaju razvojnu komponentu i vode u bankrot. Po svemu sudeći, građanima oba bh. entiteta crno se piše - jer vlasti po ko zna koji put vatru nastoje ugasiti benzinom.

Za subotu je u Banjaluci najavljena posebna sjednica Narodne Skupštine RS koja će razmatrati po hitnom postupku Prijedlog budžeta ovog entiteta za 2014. godinu. Parlament Federacije je zasjedanjem Doma naroda u petak obavio ovaj posao, čime su se stekli uslovi za šestu isporuku kreditnog novca od Međunarodnog monetarnog fonda, koji je ranije naznačio da budžete treba usvojiti do 9. decembra.

U slučaju Republike Srpske bužetom je predviđeno dvije milijarde i četrdeset miliona maraka. Prihodi i primici su nešto više od milijardu i šest stotina miliona, a rashodi i izdaci za nefinansijsku imovinu oko 600 miliona maraka. Ali najveće primjedbe, kako od ekonomista, tako i od opozicije, upućene su zbog zaduženja. Za potrebe otplate dugova, budžetom RS predviđeno je izdvajanje oko 560 miliona maraka – podsjeća poslanik Narodnog demokratskog pokreta u entitetskom parlamentu Dragan Čavić:

„Drugim riječima, više od jedne četvrtine budžeta se troši za vraćanje dugova koje je stvarala najvećim dijelom vlast. Ilustracije radi, 2014. godine ukupno će se vratiti više dugova nego 2010. godine, za 210 miliona.“

Osim primjedbe o zaduženjima, Partija demokratskog progresa zamjera izvršnim vlastima RS izostanak ušteda.

„Vlada je također obećavala uštede u budžetu, no ne vidimo ni u ovome ni u prethodnim budžetima te uštede. I dalje je ogroman procenat za reprezentacije, ogromni su troškovi za putovanja i smještaje itd.“, navodi poslanik te stranke u NSRS Zoran Đerić.

Budžetu RS nedostaje razvojna komponenta, a nema ni novih izvora finansiranja – napominje ekonomista Zoran Pavlović i ističe šta je bilo neophodno uraditi:

„Da se aktivnosti na jačanju realnog sektora u RS, prerađivačke industrije, koja je ispod osam posto doprinosa u bruto društvenom proizvodu. Na tom polju se mora jako mnogo raditi i pokušati stvoriti uslove za novo zapošljavanje, bez koga neće biti punjenja fondova i oslobađanja budžeta grantova na koje su korisnici navikli.“

Strategija se svodi na MMF

U Federaciji BiH slična situacija: predloženi budžet iznosi oko 2,3 miliona maraka i za 6,5 posto je veći od ovogodišnjeg. Nivo projektovanih budžetskih prihoda za narednu godinu u odnosu na ukupne rashode i izdatke donosi minus od čak 655 miliona maraka. Ekonomski analitičar Dražen Simić podsjeća da ove godine suma koja će se morati izdvojiti za vraćanje dugova dostiže rekordnih 800 miliona maraka.

Upravo to je bio izgovor za povećanje budžeta jer se došlo u paradoksalnu situaciju da će prihodi biti manji, a budžet raste – ističe Simić:

„Ako se i uzme u obzir da se ne može izbjeći teret vraćanja starih dugova, ostaje pomalo nejasno zašto je povećana ukupna suma novca koja će otići na plate i naknade zaposlenih, odnosno budžetskih korisnika i njihove doprinose. Tako da imamo situaciju da će ukupni prihodi biti manji, a da će istovremeno potrošnja na administraciju i na vraćanje dugova biti daleko veća nego što je bila u prethodnoj godini.“

Primjedbe na budžet za 2014. godinu mogle su se čuti i u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Delegat iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda federalnog parlamenta Ivo Tadić:

„Sva politika i strategija se svode samo na MMF. Idemo iz tranše u tranšu, tonemo sve dublje i dublje - i nije čudo što danas imamo obveze naspram kredita koje su dostigle milijardu.“

Nova zaduživanja poslužuće vlastima do opštih izbora u oktobru da izmire obaveze i koliko-toliko sačuvaju socijalni mir i glasove birača. Zato očekivanja građana od 2014. nisu ni malo optimistična:

  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG