Dostupni linkovi

logo-print

Zakon dobar, ali kamate?


Novčanice nekadašnje njemačke marke, ilustrativna fotografija

Novčanice nekadašnje njemačke marke, ilustrativna fotografija

Slovenski parlament izglasao je zakon o obeštećenju deviznih štediša nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zakon predviđa da će u dvije godine Slovenija za to izdvojiti 385 milijuna eura.

Međutim, već postoje upozorenja da je Slovenija u zakon stavila premalu kamatnu stopu, s čime štediše u obje države neće biti zadovoljni.

Dvadesetak dana prije krajnjeg roka, slovenski parlament izglasao je zakon o obeštećenju deviznih štediša filijala Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu, kojima je jednostranom odlukom slovenskih vlasti iz 1991. taj njihov novac bio nedostupan.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu prošle je godine to proglasio diskriminacijom i naredio Sloveniji da hrvatskim i bh. štedišama vrati njihov novac. O tome, što dalje, za RSE govori zagrebački odvjetnik Milivoje Žugić koji je mnoge štediše "Ljubljanske banke" zastupao i u Strasbourgu.

"Za vaše slušatelje je značajno to da će svaka fizička osoba moći podnositi individualni zahtjev za povrat te štednje. Zaprimanje individualnih zahtjeva počet će 1.12. ove godine, a već u prvom tromjesečju sljedeće godine trebalo bi očekivati prve isplate", kaže Žugić.

Slovenska strana najavljuje da će za isplatu "stare štednje" izdvojiti 385 milijuna eura iz proračuna u sljedeće dvije godine i da će to biti dovoljno.

"Zahtjevi će biti individualni, znači - stranka će to moći učiniti neposredno, ili putem punomoćnika, što u svakom slučaju preporučam. Neće moći cedirati svoje potraživanje na nekakve pravne osobe, jer Slovenija jako želi izbjeći da se kroz ovaj mehanizam provuče pitanje prenijete štednje", navodi Milivoje Žugić.

Podsjetimo, to je štednja koju su hrvatski građani iz Ljubljanske banke prenijeli u hrvatske banke koje si im isplatile njihov novac, a sada za to terete Sloveniju.

Zastava Slovenije, ilustrativna fotografija

Zastava Slovenije, ilustrativna fotografija

Međutim, nije sve baš idealno. Iako presuda Europskog suda za ljudska prava nalaže da hrvatski i bh. štediše moraju imati iste uvjete kao i oni slovenski, ovaj zakon čini se da ne ide u tom smjeru, nego se išlo tragom slovenske najave da će rješenje biti takvo da neće ugrožavati stabilnost Slovenije.

Tako bi na devizne depozite do kraja 1991. godine bila obračunata kamata po stopi koja je bila ugovorena sa štedišama, za 1992. godinu priznala bi se stopa od šest posto koja se spominje i u presudi, dok bi za razdoblje nakon toga kamatna stopa bila svega amo 1,79 posto godišnje.

Kamatna stopa za 2016. godinu izračunavala bi se prema kamati za depozite preko noći, koje slovenska središnja banka određuje za depozite privatnih osoba.

"Odbor Ministara Vijeća Europe, čiji i jest sud u Strasbourgu, tek treba ocijeniti cijeli zakon i ostaje vidjeti kako će reagirati na ovo konkretno rješenje", kaže za RSE Denis Romac, novinar "Novog lista" koji već godinama prati slučaj "stare štednje".

"Naravno da hrvatska i bh. strana ne bi trebale s tim biti zadovoljne. Međutim, u ovom slučaju ne postoji nikakav način da se na to diplomatski ili politički utječe, zato što Odbor ministara jedini ima nadzor nad provedbom odluka Europskog suda za ljudska prava, a ja mislim da će taj nadzor u ovom slučaju funkcionirati", naglašava Romac.

I Žugić priznaje da bi ostale sporne kamate i kamate po presudama hrvatskih i slovenskih sudova.

"Ali, mislim da je to jedno tehničko pitanje, radi toga što ga je možda moguće i zaobići. Naime, Hrvatska i Slovenija imaju ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći u kojem predviđaju uzajamno priznavanje građanskih presuda", dodaje Denis Romac.

Splitski umirovljenik Andro Perić je pravdu za svoju staru štednju tražio na slovenskim sudovima, koji su presudili da mu "Ljubljanska banka" mora isplatiti staru štednju, koja to ne može, jer ne raspolaže nikakvom imovinom, a oslobodili su krivice "Novu ljubljansku banku" i slovensku državu.

Presuda Europskog suda, ipak, ustanovljuje odgovornost slovenske države, podsjeća Perić i kaže za RSE kako će povodom ovog zakona biti dvije grupe štediša i dvije grupe reakcija.

"Oni koji su koristili sudove i mogućnosti koje se pružaju, i oni koji nisu. Oni koji nisu, vjerojatno, će biti zadovoljni jer nisu ništa ni trošili ni radili, a ovi drugi valjda očekuju realizaciju tih sudskih presuda ili u najgorem slučaju neku posebnu nagodbu sa Slovenijom", zaključuje Andro Perić.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG