Dostupni linkovi

logo-print

Do Velsa poraditi na pitanjima podrške i glasanja o članstvu u NATO


U očekivanju NATO samita koji će biti održan u septembru, i eventualnog poziva Crnoj Gori da pristupi Alijansi, u domaćoj se javnosti trenutno manje pažnje posvećuje pojedinim takođe veoma važnim pitanjima kada se govori o NATO integracijama, a to su - kako će se u Crnoj Gori odlučivati o tome da li treba da uđe u NATO i da li će podrška građana ulasku zemlje u Alijansu dostići neophodnih 50 posto?

U posljednje vrijeme sve češće sa međunarodnih adresa stižu poruke da je Crna Gora spremna da već na predstojećem samitu NATO u Velsu dobije poziv za članstvo u Alijansi.

Posljednja u nizu je ona od ministra odbrane Slovenije Romana Jakiča koji je izjavio da je uvjeren da je Crna Gora spremna za NATO i da ispunjava osnovne uslove za poziv, ali je napomenuo da poziv ne znači i punopravno članstvo i proširenje, nego znači politički akt u kojem priznajete da država ide u pravom smjeru.

Jakič je "Pobjedi" rekao kako smatra da Crna Gora ne treba da bude talac čekanja na sve ostale države aspirante za članstvo.

Do septembra ima još par mjeseci koliko Crna Gora ima i vremena da ispuni neke od preostalih uslova i dokaže NATO članicama da je potpuno spremna za poziv.

Među pitanjima koja su još ostala otvorena su i pitanje kako će jednog dana, kada Crna Gora dobije poziv za članstvo u samoj zemlji biti donesena ta odluka - da li na referendumu ili u parlamentu?

Kao o mnogo čemu drugom i po ovom pitanju vlast i opozicija imaju različite stavove.

Predrag Sekulić iz vladajuće DPS kaže da za njih nema dileme gdje i kako odluku o članstvu u NATO treba donijeti.

Predrag Sekulić

Predrag Sekulić

"Budući da u ovom trenutku u parlamentu sjedi više od dvije trećine poslanika čije se partije zalažu za ulazak Crne Gore u NATO, cijenim da iz razloga racionalnosti tu odluku treba da donesemo u parlamentu a ne na referendumu. Naime, po našim zakonima mi bi smo tokom referendumske kampanje izgubili 2 do 3 mjeseca što nije zanemarljivo. Sa druge strane tu su i materijalni izdaci a rezultat bi bio isti - onakav kakav imamo i na izborima. Pretpostavljam da bi partije koje su za članstvo u NATO pozvale svoje birače da podrže tu odluku", pojašnjava Sekulić.

Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, međutim zagovara stav da o tom pitanju ipak treba da odlučuju građani.

"Naravno da bi najveći legitimitet imala odluka donesena na referendumu iako po crnogorskom Ustavu takvu odluku na legalan način može da donese i prosta većina u parlamentu, relativna većina, većina prisutnih u parlamentu jer tako je tretirano udruživanje sa drugim zemljama u saveze u kojima država ne gubi ništa od svog suvereniteta. Međutim, što se tiče legitimiteta odluke ona definitivno ne bi u punom smislu bila legitmina ukoliko se o njoj ne izjasne i građani Crne Gore na referendumu", riječi su Radunovića.

Drugo pitanje je pitanje podrške crnogorskih građana NATO integracijama, odnosno ulasku države u NATO. Iz Vlade je nedavno stigao podatak kako je podrška građana porasla na cijelih 46 posto što ej značajno povećanje u odnosu na prethodna istraživanja po kojima je podrška bila ispod 40 procenata.

Kako taj nagli rast objašnjavaju u DPS?

Zastava NATO-a

Zastava NATO-a

"Iskreno, ja sam vjerovao da je taj procenat podrške i ranije bio mnogo veći iz prostog razloga što vi kada vodite izbornu kampanju recimo, saopštavate i svoj stav o NATO a ako pogledamo sastav parlamenta i sada i sastav nekih ranijih parlamenata vidimo da tu sjedi makar dvije trećine poslanika koji podržavaju članstvo u NATO. Ja vjerujem tim vladinim podacima i cijenim da su oni i do sada trebali da budu takvi ili slični", smatra Predrag Sekulić.

U opoziciji sumnjaju i tačnost vladinih istraživanja.

"Oko podrške građana koju prikazuju iz DPSa odmah mogu da kažem da ona nije tačna. Mi smo radili skoro anketu u susret lokalnim izborima koja je bila na velikom uzorku i taj procenat se sada kreće oko 39 posto podrške NATO članstvu. To jeste porast od nekih 4 do 5 procenat u odnosu na prošla istraživanja i to je proizvod energične kampanje koju provodi vlast. Međutim, to je daleko daleko od onoga što se očekuje", navodi Slaven Radunović.

Iskustava pojedinih zemalja regiona takođe su različita.

Hrvatska je ratifikacijom Sjevernoatalnstkog ugovora u Saboru 2009. godine donijela odluku o pristupanju NATO dok je Slovenija to pitanje riješila 2003. na referendumu.

Glasači su tada dobili dva odvojena listića, jedan za odlučivanje o pristupanju Slovenije Evropskoj uniji i drugi za ulazak u Nato. Većina Slovenaca odlučila je da je najsigurnije ući u oba saveza.
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG