Dostupni linkovi

logo-print

Koljenović: Moralna odgovornost odavno nepoznata u Crnoj Gori


Edin Koljenović

Edin Koljenović

Edin Koljenović je koordinator programa u nevladinoj organizaciji Građanska alijansa. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore, a trenutno magistrant na smjeru međunarodni odnosi. Dugogodišnji koordinator Škole političkih studija Savjeta Evrope za Crnu Goru. Trenutno posebno aktivan kroz članicu Građanske alijanse - Inicijativu mladih za ljudska prava na polju regionalne mobilnosti i povezivanja mladih kroz prizmu ljudskih prava u pravcu pomirenja u regionu.

Subota, 6. februar

Subotnje jutro rezervisano je za kafu i novine sa kolegama sa fakulteta. Bivši studenti političkih nauka, kafa, novine i pljusak napolju - idealno za nove "političke analize" jer u Crnoj Gori su svi "analitičari". Prvi utisak nakon nekoliko naslovnica: u Crnoj Gori se ovih dana dešavaju i ne baš uobičajeni politički procesi.

Nakon izglasavanja povjerenja Vladi aktuelnog premijera Mila Đukanovića, isti taj premijer ponudio je opoziciji da razgovaraju o zajedničkoj platformi u okviru parlamentarnog političkog dijaloga kako bi otklonili sve sumnje i nedostatke u sprovođenju izbornog procesa te osnažili legitimitet budućih parlamentarnih predstavnika, ali i nove vlade.

Razgovori o rekonstrukciji Vlade

Razgovori o rekonstrukciji Vlade

Za građane Crne Gore, koji nikada nijesu okusili demokratsku smjenu vlasti, koji su iz Kraljevine prešli u komunističko uređenje a od Antibirokratske revolucije 1989. godine imaju improvizaciju demokratije sa jednom vladajućom partijom skoro 27 godina i sedmostrukim premijerom - ovo je značajan kulturno-politički šok.

I u stvarnom životu je tako, kakva god bila opozicija, nedorasla u prethodnih 27 godina kao ozbiljna alternativa, danas itekako rascjepkana, pomjerila je pregovaračke pozicije vlasti i opozicije te čuvenog premijera dovela za pregovarački sto.

Danas je izgleda sedmostruki premijer jasno stavio do znanja da će i zaista ispuniti obećanje i pustiti predstavnike opozicije u Vladu, dati opoziciji na rukovođenje četiri ministarstva i jedno potpredsjedničko mjesto u Vladi.

Danas je na sastanku u najvišem političkom domu, Skupštini Crne Gore dogovoreno da će predstavnici Vlade Crne Gore i opozicije do kraja naredne nedjelje finalno se usaglasiti oko Nacrta sporazuma o budućoj Vladi. Crnogorskoj javnosti ostaje da se čudi, demokratski sazrijeva ili, pak, još jednom bude nadigrana autoritarnim završnicama "demokratskih procesa".

Nedjelja, 7. februar

Nedjeljom se uvijek kasnije budim. Provjeravanje društvenih mreža, prije svega. Fejsbuk profil je preplavljen linkovima kolega i prijatelja, boraca za ljudska prava iz regiona. Genocid se ne smije negirati. Ovih dana se u Beogradu ne sudi zločincima, već borcima za ljudska prava. Sudi se aktivistkinji Inicijative mladih za ljudska prava jer je u Beogradu, okupljajući mlade, željela da se suoči sa najvećim zločinom u modernoj istoriji Evrope koju je neko počinio u njeno ime i ime njenih vršnjaka.

(RSE/Video: Pred sudom zbog komemoracije žrtvama Srebrenice)


Aniti Mitić, direktorici Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda, ovih dana sude, jer je ipak 10. jula 2015. u Beogradu okupila mlade koji ne žele da grade budućnost na mitovima i mržnji, te odala počast srebreničkim žrtvama. Aniti sude jer je organizovala komemoraciju, iako je država zabranila ovaj uredno prijavljen skup koji, kao osnovno ljudsko pravo u vidu slobode okupljanja, ta ista država mora da garantuje.

Na teritoriji Crne Gore se jesu desili ratni zločini - njih četiri. Danas, nakon 20 i više godina, postoji jedna pravosnažna osuđujuća presuda i njih tri oslobađajuće. Istraživanje Građanske alijanse realizovano sa mladim studentima prava, pokazalo je da mladi pravnici jako malo ili uopšte ne znaju koji su to ratni zločini koji su se desili u Crnoj Gori a za šta je odgovorna tadašnja crnogorska vlast. Ratni zločini ne zastarijevaju, a mi ćemo nastaviti da se borimo za region u kojem će se zaista suditi zločincima a ne borcima za ljudska prava. #nijeonanegoja

Ponedjeljak, 8. februar

Ponedjeljak je, opravdano je kasniti na posao petnaestak minuta. Vjerovatno je jedina dobra stvar u tom kašnjenju što možete čuti vijesti na radiju u pola osam i prije kolega imati informacije. Velika vijest - na današnji dan džep bratovog premijera deblji je za još oko osam miliona eura državnog novca. U državi Crnoj Gori, račun državnog trezora bio je zamrznut dok se bratu premijera Mila Đukanovića nisu isplatili preostali novci po presudi Višeg suda.

Brat bratu je dao osam miliona tuđeg novca, novca građana Crne Gore, jer Vlada nije iselila Ministarstvo unutrašnjih poslova iz objekta koji je premijerov brat uzeo pod zakup.

Aco Đukanović

Aco Đukanović

Zbog nepoštovanja uslova kupoprodajnog ugovora, koji je tada odredila država, odnosno Uprava policije, a kojim je zakupio zemljište i objekat u blizini centra grada, Viši sud je naredio da se iz crnogorskog budžeta isplati odšeta kupcu, bratu crnogorskog premijera Acu Đukanoviću.

Princip moralne i političke odgovornosti je odavno nepoznata kategorija u Crnoj Gori, a državno Tužilaštvo još uvijek nije pokrenulo istragu kojom bi se utvrdilo eventualno postojanje krivične odgovornosti.

Uz postojanje ozbiljnih sumnji da osoba koja profitira nije slučajno premijerov rođeni brat, te da postoje organizovani dogovori i aktivnosti zbog kojih su građani oštećeni za nepristojno veliki iznos novca, nadležna ministarstva prebacuju odgovornost jedni na druge.

Potpuna inferiornost građana i institucija u odnosu na pojedince najbolje se oslikava ovakvim primjerima koji daju najsnažniji utisak o stepenu vladavine prava u jednoj državi, snažniji od svih izvještaja međunarodnih i Vladinih i skupa. Društvo je jasno - na ivici životne egzistencije, potpuno onemoćalo i u fazi pristajanja na najdrskiji stepen ponižavanja građanskog dostojanstva poput ovog.

Utorak, 9. februar

Gradnja prvih bazena kompleksa koji će promijeniti floru i faunu crnogorskog primorja i postati jedan od pečata crnogorskog privređivanja, Ulcinjske solane "Bajo Sekulić" počela je prije 90 godina, davne 1926. Solana je oduvijek bila biser crnogorskog primorja, kompleks koji je upošljavao, kao proizvod imao so najvećeg stepena kvaliteta, te kao vještački ekosistem postao stanište rijetkih ptičijih vrsta.

Ovih dana aktuelna je odluka Ustavnog suda koja je neustavnom proglasila Odluku Skuštine Crne Gore o izmjeni i dopuni Prostornog plana do 2020. godine kojom je zemljište Solane određeno kao zaštićeno područje.

U suštini, radi se o vraćanju prethodnog statusa ovom zemljištu. Dakle, zemljište je kupljeno sa jednom namjenom a tek izmjenama prostornog plana 2008. i po prvi put u istoriji postalo građevinsko, sa mogućnošću izgradnje turističkog naselja na parceli od 15 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže.

Kompanija koja je kupila kontrolni paket akcija za 800.000 eura nakon izmjena i dopuna prostornog plana je samo dio željela da proda za 149 miliona. Računica je jasna, kupiti zemljište po cijeni od 80 centi, a zatim dio urbanizovati i prodati za 100 puta veći iznos po kvadratu.

Nova odluka Ustavnog suda, čini se da je ponovo stvorila uslov da "lokani" investitori krenu sa prodajom zemljišta iako nemaju pravog osnova za to. Sve se čini da je i ovo jedan od projekata "lokalnih" investitora koji ne žele da bilo šta investiraju, dorade ili povećaju već jednostavno ono što su kupili po enormno niskoj cijeni preprodaju po višestruko većoj, pritom ozbiljno ugrožavajući biodiverzitet i 250 od 500 vrsta evropskih ptica koje tamo žive.

Godina privatizacije solane u Ulcinju je godina kada je počeo njen krah. Čini se da je to godina od koje specijalni državni tužilac mora početi kada jednom ponovo izvadi iz fioke "slučaj Solana".

Srijeda, 10. februar

Ponovo je kišno jutro u Podgorici. Želim kupiti snowboard, ovih dana su sniženja, ali tempo obaveza ne dozvoljava. Da bar ima snijega, čini mi se, natjerao bih se nekako i već prvi vikend bio na nekom od crnogorskih ski centara. Ako ništa drugo, bar da me kolega iz kancelarije ne kinji svako malo kako još uvijek nemam svoju opremu.

Nego, pomenuh crnogorske ski centre... Čini mi se da ne znam da li su manje ski ili centri ili, možda, nisu ni jedno ni drugo, nego ih samo tako zovemo.

Ove zime je bilo jako malo sniježnih padavina. Snijeg je pao dva ili tri puta, tako da se na stazama moglo skijati svega nekoliko dana. Vjerovatno jedna od gorih sezona, a eto Vlada se konstantno nada da će ostvariti produžetak i zimske i ljetnje sezone, ali, izgleda, bez ozbiljne strategije i planova.

U 2016. dominantno razvijati privredu na bazi turizma a nemati opremu za pravljenje vještačkog snijega je, najblaže rečeno, poražavajuće. Svega petnaestak dana aktivnog turističkog rada ugostitelja, da bi bili na nuli, tjera ih da budu nekonkurentni sa nezavidnom uslugom. Nisam siguran da mogu priuštiti sebi taj cjelodnevni ski pas od 25 eura, dok god mi je on uračunat u cijenu smještaja na francuskim Alpima, a i snijega tamo ima.

Četvrtak, 11. februar

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Danas je prava sreća naći zaposlenje u Crnoj Gori. Ako ti se poštuju osnovna radnička prava, prijavljen si na Birou rada i plata je redovna, onda je to najbolji posao na svijetu, bez obzira što ne možeš zaraditi ni polovinu potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu.

Crna Gora se, po visini stope nezaposlenosti mladih u prošloj godini, našla na 15. mjestu na listi 47 zemalja - sa 40,5 odsto, prema podacima Business Insidera. Broj nezaposlenih sa fakultetskom diplomom i dalje je visok oko 9.000. Sa nekim od stepena srednje škole na Zavodu je čak oko 16.000 nezaposlenih, a bez kvalifikacija, odnosno sa prvim i drugim stepenom obrazovanja, je oko 6.000 nezaposlenih.

U maloj Crnoj Gori koja broji nešto preko 600.000 stanovnika, ove brojke su vrlo značajne. Danas je ovakvo stanje posljedica ekonomske krize, ali i većim dijelom neusklađenosti obrazovnih politika sa tržištem rada.

Na tržištu postoji tražnja za određenim profilima, ali obrazovni sistem ne produkuje dovoljan broj takvih profila. Ovo se prije svega odnosi na zanimanja trećeg nivoa kvalifikacija kao što su zanatska i niže stručna zanimanja koja poslodavci najviše traže, ali su djeca najmanje zainteresovana za upis na iste.

Sa druge strane, na tržištu rada postoji ponuda određenih profila, ali ne postoji dovoljna tražnja za tim profilima. Neadekvatna upisna politika, posebno visokoškolskih ustanova, dovela je do hiperprodukcije visokoobrazovanog kadra. Čini se da 9.000 diploma nikada nisu manje značile.

Petak, 12. februar

Danas je 12. februar, međunarodni Bike To Work Day. Danas ću ići biciklom na posao bez obzira na vrijeme, a s prozora i ne djeluje baš prijatno. To neću uraditi zato što sam preveliki zaljubljenik u biciklizam, naprotiv obični sam rekreativac. Učiniću to jer to dugujem svojoj biciklističkoj zajednici, koja na svaki mogući način pokušava da promoviše biciklizam, te sve benefite koje on sa sobom nudi.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Sjajna grupa ljudi okupljena oko Biciklo.me organizacije promijenila je prvu impresiju o Podgorici, a, čini se, i značajno stilove života Podgoričana kojih je na biciklima sve više. Zahvaljujući njima ubrzan je proces dobijanja prve biciklističke staze u Podgorici, a ubrzo očekujemo još jednu.

Podgorica je grad koji ima u prosjeku 240 sunčanih dana godišnje, prosječna dnevna temperatura je 16.4 stepena Celzijusa, dok je grad svojom površinom, uglavnom, na ravnom terenu. Zvuči idealno za biciklizam! Na žalost, nedostatak biciklističke infrastrukture u gradu onemogućava ili demotiviše ljude da koriste biciklo kao sredstvo gradskog transporta.

Vizija je jasna, Podgorica kao bicikl-prijateljski grad. To podrazumijeva modernu Podgoricu sa razvijenom biciklističkom infrastrukturom, dostojnom glavnog grada, Podgoricu na čijim se ulicama biciklista osjeća kao ravnopravni učesnik u saobraćaju i gdje edukovani biciklisti poštuju saobraćajna pravila.

XS
SM
MD
LG