Dostupni linkovi

logo-print

Đukanovićevoj Vladi izglasano povjerenje


Vladi premijera Mila Đukanovića izglasano je povjerenje sa 42 poslanička glasa, pri čemu su osim dijela vladajuće koalicije Demokratske partije socijalista i manjinskih nacionalnih stranaka, za podršku Vladi glasala i tri poslanika opozicione Pozitivna Crna Gora.

Na drugoj strani, protiv Vlade glasalo je 20 poslanika, odnosno opozicione partije i dosadašnji koalicioni partner u Vladi Socijaldemokratska partija.

Na kraju podužeg završnog govora Đukanović je pozvao opozicione stranke da uđu u Vladu i to u ministarstva unutrašnjih poslova, rada i socijalnog staranja, poljoprivrede i finansija.

Time je Đukanović odgovorio na ponudu opozicione Pozitivne Crne Gore da prihvati plan o ulasku opozicije u izvršnu vlast kako bi bio iskontrolisan predstojeći izborni proces.

Đukanović je dodao da je spreman da ponudi i mjesta pomoćnika ministra sa dodatnim ovlašćenjima pa i potpredsjedničko mjesto. Zbog sumnje opozicije u zloupotrebe državnih resursa tokom izbornog procesa, Đukanović je pozvao da zajedno osmisle mehanizme kontrole.

Zlatko Vujović

Zlatko Vujović

Posljednjim manevrom Milo Đukanović je uspio da prebaci loptu u dvorište opozicije, ocjenjuje za RSE politički analitičar, direktor nevladine organizacije CEMI, Zlatko Vujović.

"Ne samo da je prihvatio zahtjeve Pozitivne, već je otišao i korak dalje. Njegova ponuda je u stvari rekonstrukcija Vlade, koja se izjednačava sa onim konceptom prelazne vlade koji je opozicija tražila i na neki način pokušavala da, tumarajući, definiše", kaže Vujović.

Ono što će biti veliki izazov opoziciji, smatra Vujović.

"Teško se može očekivati da opozicija traži od Đukanovića da podnese ostavku, ako je Vlada legalno izabrana, ima legitimnu većinu, a spremna je da prihvati sve one dodatne zahtjeve da bi se obezbijedila regularnost. Vidimo da je Đukanović prihvatio da opozicija upravlja onim resorima koji su označavani kao oni iz kojih se zloupotrebljavaju resursi države i koji se koriste u predizborne svrhe. Ako je on spreman da im ponudi da kontrolišu i upravljaju tim resorima, onda je teško objasniti zašto opozicija to neće da prihvati. Bez obzira što treba biti svjestan i onih zamki koje takvo prihvatanje može da donese", ocjenjuje Vujović. OPŠIRNIJE

Ovome su prethodile završne riječi svih poslaničkih klubova. Predsjednik Skupštine i lider SDP-a Ranko Krivokapić kazao je da njegova partija neće dati podršku Vladi. Razlozi su višestruki, ali kako je Krivokapić saopštio, prvi put u istoriji je napravljen udar na parlamentarizam:

„Po prvi put Vlada pravi većinu pod sumnjom političke korupcije i to je korak nazad. Ovaj parlament nema smisla ako donosi sve odluke koje Vlada predlaže. Napravljen je udar na parlamentarizam po prvi put u posljednjih 25 godina“, rekao je Krivokapić naglašavajući da postoji samo mali prostor za pokušaj da se napravi zaokret ka dogovoru za fer i slobodne izbore.

U završnim riječima nakon trodnevne rasprave predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović je saopštio da u Crnoj Gori nema ni političke ni ekonomske krize, da je bezbjednost stabilna.

Đukanović se složio sa opaskama da je Crna Gora podjeljeno društvo ali je odbacio Vladinu odgovornost za te podjele. Đukanović je rekao da jedino njegova partija, zbog svoje veličine, može biti most između podjeljenog društva.

Manjinske nacionalne partije Albanaca, Bošnjaka i Hrvata, kao i Liberalna partija su navele, da nisu u potpunosti zadovoljne radom Vlade, ali je podržavaju zbog dalje izgradnje institucija i nastavku evroatlantskih integracija.

Opozicija je oštro kritikovala ponudu Pozitivne Crne Gore Vladi, nazivajući je političkom korupcijom i alibijem i opravdanje za podršku Vladi.

Glasanju nisu prisustvovali poslanici Demokratskog fronta koji su čekali ishod glasanja ispred zgrade parlamenta. Nekoliko stotina pristalica Demokratskog fronta je pratilo zasjedanje preko video bima.

Pristalice DF-a pred Skupštinom, 27. januar 2015, foto: Savo Prelević

Pristalice DF-a pred Skupštinom, 27. januar 2015, foto: Savo Prelević

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić je pozvao opozicione partije iz parlamenta na proteste.

"Večeras smo sve vidjeli, ovdje imamo otvorenu političku korupciju. Da sjednemo za sto, dogovorimo se o svemu i zajednički organizujemo protest i dovedemo ovdje cijelu Crnu Goru", poručio je Mandić.

Nakon te poruke okupljeni su se razišli.

Sve na stolu

Nakon izglasavanja povjerenja Vladi, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić rekao je da o ponudi premijera Mila Đukanovića sve partije treba da razmisle do 1. februara.

„Ovo je viseća Vlada bez realnog povjerenja. Ali dobro je da krenemo upravcu dijaloga. Sve će biti na stolu. Krećemo u nešto što će doprinijeti nadam se parlamentarizmu, u interesu građana, za fer izbore", rekao je Krivokapić.

Odgovor SDP-a na premijerovu ponudu neće biti parcijalan već kolektivan, rekao je Krivokapić, a na pitanje da li će podnijeti ostavku na mjesto lidera Parlamenta odgovorio da je ta mogućnost uvijek otvorena, ali da to nije prioritet.

"Prioritet je 1. februar gdje ćemo pričati o ovome što su Pozitivna i premijer predložili. Sve drugo je sekundarno", naglasio je Krivokapić.

Na pitanje da li se može desiti da SDP opet bude dio Vlade, Krivokapić je rekao da je sve stvar konsenzusa.

Poslanica Pozitivne Crne Gora Azra Jasavić je kazala da očekuje da će i druge opozicione partije prihvatiti da uđu u vlast, pozivajući ih da o tome dobro razmisle.

"Loša i neodgovorna Vlada je obezbijedila podršku prevarom opozicionih birača i prekrajanjem njihove volje", saopšteno je iz Građanskog pokreta URA, dok je njihov poslanik Dritan Abazović mišljenja da je večeras u parlamentu umro politički dijalog.

Neven Gošović je rekao da Demokrate neće do daljnjeg učestvovati u radu parlamenta, ali hoće u dijalogu za formiranje prelazne vlade.

"Mi u Demokratskoj Crnoj Gori smo znali da je Đukanović ovo sve dogovorio. Politička korupcija je zakucana u parlamentu, ovo je poraz parlamentarzima", poručio je Gošović.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG