Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović sastao se u petak u Privrednoj komori Crne Gore sa privrednicima, a razgovaralo se o poslovanju privrede ali i o predlozima mjera za unapređenje poslovnog ambijenta i preporukama za ekonomsku politiku.
"Javni radovi koji će podstaći domaće preduzetništvo, zatim energetika, industrija sa osloncem na ono što su realni domaći resursi i turizam su šanse za stvaranje novog društvenog proizvoda", rekao je premijer Milo Đukanović koji je tokom susreta sa privrednicima u petak najavio rezove u dijelu budžeta u koji spadaju takozvani mandatorni rashodi u koje spadaju plate i penzije.
Govoreći o neminovnosti zahvatanja u najosjetljiviji dio budžeta, Đukanović je dramatično upozorio da se mora zaustaviti potreba za stalnim novim zaduživanjem koje je prijetnja održivosti Crne Gore.
"Crna Gora je mala država sa jednom jednako malom i još uvijek nedovoljno razvijenom ekonomijom i ja mislim da mi našu javnu potrošnju, dakle i državnu potrošnju i državnu organizaciju moramo primjeriti onome što je naš realni ekonomski trenutak i to ćemo raditi u narednom periodu. Ne smijemo dalje dozvoliti da se u tom dijelu 90 posto troškova odnosi na javnu potrošnju, što čine penzije, plate, lijekovi, kamate za već preuzete kredite i socijalna pomoć. Da se i dalje, po automatizmu zidaju troškovi, da imamo jedno ponašanje koje apsolutno ne respektuje da mi ulazimo u 6. godinu krize. Mi sada težimo parcijalnom rezultatu da zaustavimo tu potrebu za stalnim, novim zaduživanjima koja opasno prijete ne samo da dovedu u pitanje javne finansije Crne Gore nego i samu održivost Crne Gore i crnogorske ekonomije", rekao je Đukanović.
Đukanović je najavio nastavak aktivnosti Vlade na projektu budućeg autoputa koji treba da poveže crnogorsko primorje i sjevernu granicu ka Srbiji uz napomenu da trenutno postoje tri potencijalna partnera za taj posao:
"Zaista mislim da auto put prema sjeveru, grubo rečeno auto put može krenuti kao polu auto put, ili možer biti neki modifikovani projekat sa neke 4 trake, sa razdjelnim ostrvom. Dakle, to je ono što je primjereno ovom i budućem nivou potreba razvoja Crne Gore. To je jedan projekat od kojeg, po mojem sudu Crna Gora nikada ne smije odustati. Ne smije odustati niti jedna vlada a ova to svakako neće uraditi. I u ovim teškim uslovima radićemo na zatvaranju finansijske konstrukcije i na tome već radimo i vjerujem da ću u slijedećih mjesec ili dva biti da obavijestim javnost do čega smo došli jer su sada finalni razgovori sa tri potencijalna ponuđača."
Zarobljeni investitori
Premijer Milo Đukanović je, susret sa privrednicima koji je organizovala Privredna komora Crne Gore, iskoristio i da pošalje poruku bankarima u Crnoj Gori:
"Danas mi na žalost imamo banke koje se uglavnom ponašaju samo kao disciplinovane žerke, majke banaka slijedeći uglavnom impute i interese iz centrale, funkcionišući po principu protočnoga bojlera, ne trudeći se da obezbijede ni minimum investicionog potencijala za ono što su razvojne potrebe Crne Gore. Zato mislim da nam je tu jako potrebna nova intervencija, od strane Centralne banke ali i od strane vlade svakako, da stvaramo uslove za ulazak novih igrača na tržište. Mislim da dalje treba da jačamo konkurentnost na crnogorskom bankarskom tržištu nebi li dodatno suzili prostor za jalovost dijela postojećeg bankarskog sistema."
Za diskusiju koja je prethodila Đukanovićevom obraćanju bilo je prijavljeno mnoštvo privrednika koji su imali razne sugestije, a većina njih je, kao zajednički imenitelj imala rečenicu koja je govorila o prethodnom "pažljivom čitanju premijerovog ekspozea" tokom parlamentarne sjednice na kojoj je formirana nova Vlada.
Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković je kao ključne probleme crnogorske ekonomije naveo nekonkurentnost i nelikvidnost privrede, nedostatak povoljnih kredita, visoku javnu potrošnju i nerazvijenu infrastrukturu:
"Nepovoljnu strukturu naše privrede kao i njenu nisku konkurentnost ništa bolje ne oslikava od visine spoljnotrgovinskog deficita. Posljednjih 7 godina crnogorski izvoz nije prelazio 450 miliona eura, dok će ove godine zbog pada proizvodnje u nekim industrijskim kapacitetima jedva dostići 350 miliona. Ako uzmemo u obzir da će ovogodišnji uvoz premašiti dvije milijarde, deficiti u robnoj razmjeni sa inostranstvom će porasti na zabrinjavajućih milijardu i 650 miliona eura", rekao je Miljušković.
Najzapaženije je bilo izlaganje predsjednika Crnogorske turističke organizacije, hotelijera Žarka Radulovića koji je rekao da se prije razmišljanja o privlačenju novih stranih direktnih investicija, koje su Crnoj Gori neophodne za dalji razvoj, treba pobrinuti za investitore koji su već u Crnoj Gori.
"Mi imamo tu zarobljene investitore sa stotinama miliona eura koji ne mogu da ostvare svoju investiciju. Tako da apelujem na premijera i vladu da pozovu sve investitore koji su već investirali ovdje na pojedinačne razgovore da vam saopšte koje imaju probleme. Ja znam za tri primjera koji treba da investiraju 500 miliona, koji su nekoliko godina ovdje i ne mogu da ostvare te investicije", naveo je Radulović.
"Javni radovi koji će podstaći domaće preduzetništvo, zatim energetika, industrija sa osloncem na ono što su realni domaći resursi i turizam su šanse za stvaranje novog društvenog proizvoda", rekao je premijer Milo Đukanović koji je tokom susreta sa privrednicima u petak najavio rezove u dijelu budžeta u koji spadaju takozvani mandatorni rashodi u koje spadaju plate i penzije.
Govoreći o neminovnosti zahvatanja u najosjetljiviji dio budžeta, Đukanović je dramatično upozorio da se mora zaustaviti potreba za stalnim novim zaduživanjem koje je prijetnja održivosti Crne Gore.
"Crna Gora je mala država sa jednom jednako malom i još uvijek nedovoljno razvijenom ekonomijom i ja mislim da mi našu javnu potrošnju, dakle i državnu potrošnju i državnu organizaciju moramo primjeriti onome što je naš realni ekonomski trenutak i to ćemo raditi u narednom periodu. Ne smijemo dalje dozvoliti da se u tom dijelu 90 posto troškova odnosi na javnu potrošnju, što čine penzije, plate, lijekovi, kamate za već preuzete kredite i socijalna pomoć. Da se i dalje, po automatizmu zidaju troškovi, da imamo jedno ponašanje koje apsolutno ne respektuje da mi ulazimo u 6. godinu krize. Mi sada težimo parcijalnom rezultatu da zaustavimo tu potrebu za stalnim, novim zaduživanjima koja opasno prijete ne samo da dovedu u pitanje javne finansije Crne Gore nego i samu održivost Crne Gore i crnogorske ekonomije", rekao je Đukanović.
Đukanović je najavio nastavak aktivnosti Vlade na projektu budućeg autoputa koji treba da poveže crnogorsko primorje i sjevernu granicu ka Srbiji uz napomenu da trenutno postoje tri potencijalna partnera za taj posao:
"Zaista mislim da auto put prema sjeveru, grubo rečeno auto put može krenuti kao polu auto put, ili možer biti neki modifikovani projekat sa neke 4 trake, sa razdjelnim ostrvom. Dakle, to je ono što je primjereno ovom i budućem nivou potreba razvoja Crne Gore. To je jedan projekat od kojeg, po mojem sudu Crna Gora nikada ne smije odustati. Ne smije odustati niti jedna vlada a ova to svakako neće uraditi. I u ovim teškim uslovima radićemo na zatvaranju finansijske konstrukcije i na tome već radimo i vjerujem da ću u slijedećih mjesec ili dva biti da obavijestim javnost do čega smo došli jer su sada finalni razgovori sa tri potencijalna ponuđača."
Zarobljeni investitori
Premijer Milo Đukanović je, susret sa privrednicima koji je organizovala Privredna komora Crne Gore, iskoristio i da pošalje poruku bankarima u Crnoj Gori:
"Danas mi na žalost imamo banke koje se uglavnom ponašaju samo kao disciplinovane žerke, majke banaka slijedeći uglavnom impute i interese iz centrale, funkcionišući po principu protočnoga bojlera, ne trudeći se da obezbijede ni minimum investicionog potencijala za ono što su razvojne potrebe Crne Gore. Zato mislim da nam je tu jako potrebna nova intervencija, od strane Centralne banke ali i od strane vlade svakako, da stvaramo uslove za ulazak novih igrača na tržište. Mislim da dalje treba da jačamo konkurentnost na crnogorskom bankarskom tržištu nebi li dodatno suzili prostor za jalovost dijela postojećeg bankarskog sistema."
Za diskusiju koja je prethodila Đukanovićevom obraćanju bilo je prijavljeno mnoštvo privrednika koji su imali razne sugestije, a većina njih je, kao zajednički imenitelj imala rečenicu koja je govorila o prethodnom "pažljivom čitanju premijerovog ekspozea" tokom parlamentarne sjednice na kojoj je formirana nova Vlada.
Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković je kao ključne probleme crnogorske ekonomije naveo nekonkurentnost i nelikvidnost privrede, nedostatak povoljnih kredita, visoku javnu potrošnju i nerazvijenu infrastrukturu:
"Nepovoljnu strukturu naše privrede kao i njenu nisku konkurentnost ništa bolje ne oslikava od visine spoljnotrgovinskog deficita. Posljednjih 7 godina crnogorski izvoz nije prelazio 450 miliona eura, dok će ove godine zbog pada proizvodnje u nekim industrijskim kapacitetima jedva dostići 350 miliona. Ako uzmemo u obzir da će ovogodišnji uvoz premašiti dvije milijarde, deficiti u robnoj razmjeni sa inostranstvom će porasti na zabrinjavajućih milijardu i 650 miliona eura", rekao je Miljušković.
Najzapaženije je bilo izlaganje predsjednika Crnogorske turističke organizacije, hotelijera Žarka Radulovića koji je rekao da se prije razmišljanja o privlačenju novih stranih direktnih investicija, koje su Crnoj Gori neophodne za dalji razvoj, treba pobrinuti za investitore koji su već u Crnoj Gori.
"Mi imamo tu zarobljene investitore sa stotinama miliona eura koji ne mogu da ostvare svoju investiciju. Tako da apelujem na premijera i vladu da pozovu sve investitore koji su već investirali ovdje na pojedinačne razgovore da vam saopšte koje imaju probleme. Ja znam za tri primjera koji treba da investiraju 500 miliona, koji su nekoliko godina ovdje i ne mogu da ostvare te investicije", naveo je Radulović.
