Dostupni linkovi

logo-print

Djeca uče nepotrebne stvari, udžbenici loši


Udžbenici za osnovnu školu, ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Udžbenici za osnovnu školu, ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Nastavni plan i program nije usmjeren na dijete i hitno se mora mijenjati, pokazala je analiza Nastavnog plana i programa za devetogodišnje osnovno obrazovanje u sarajevskom Kantonu. Uočeni su brojni nedostaci, ali šteta je već napravljena jer ove školske godine završava prva generacija učenika po tom nastavnom planu i programu.

U posljednjih desetak godina, zbog neadekvatnog nastavnog plana i programa nastao je haos u udžbeničkoj politici, tvrdi profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Nenad Veličković.

Dokument od 1.100 stranica nije poslužio da se djeca nauče vještinama, već su učenici usvajali nepotrebne sadržaje.

„Obrazovanje treba da pojača da svako dijete iz procesa obrazovanja izađe sa više znanja, čvršće, sa više samopouzdanja, sa spremnošću da mijenja ovaj svijet nabolje, nego je nekako to poslužilo to da ga ujednačimo sa ostalima, da se izgubi njegov glas kao pojedinca. Rekli smo 2003.: ’Radićemo nešto’, i onda smo proizveli gomilu planova i programa vrlo nejasnih, odštampali gomile udžbenika koji su bili takvi kakvi su, roditelji su silni novac za to dali - i mi sad trebamo doći i reći:’Pik, isponove, ovo nije bilo dobro’. Zaista nije bilo dobro“, kaže Veličković.

Uočene su brojni nedostaci u pogramu devetogodišnjeg obrazovanja, kaže Radmila Rengelov - Jusović iz Centra za obrazovne inicijative „Step by step“. Sadržaji, pa i način edukacije nisu usmjereni na razvoj djeteta. Generalno gledajući, kaže Rengelov - Jusović, program nije koncipiran tako da potiče rješavanje problematičnih situacija i dublje izučavanje sadržaja.

„Nastavni plan i program nije usmjeren ka tome da dijete razvija mišljenje i može samostalno da uči, nego je još uvijek na površinskom nivou“, kazala je ona.

Šaka rasutih klikera

Analiza je pokazala da su problemi u primjeni devetogodišnjeg nastavnog plana i programa imali i nastavnici. Ne postoje jasni kriteriji za ocjenjivanje, što nastavnicima, ali djeci i roditeljima, ne daje jasnu sliku o napredovanju djeteta i postavljanju ciljeva za dalje učenje.
Đaci ispred jedne od sarajevskih škola, foto: Midhat Poturović

Đaci ispred jedne od sarajevskih škola, foto: Midhat Poturović


Direktorica jedne sarajevske osnovne škole Zineta Bogunić kaže da program nije rađen kao jedinstven, što je otežalo njegovu primjenu

„Ja sam imala osjećaj da je to kao šaka rasutih klikera i svaki kliker svoj dio radi - i zato to nije dovoljno povezano. Ja bih voljela jako da u budućnosti napravimo takav kurikulum koji će omogućiti kreativnim direktorima i kreativnim nastavnicima i kreativnoj zajednici da naprave prema lokalnim uvjetima onaj dio koji želi - ja hoću da napravim školu u koju će svi roditelji Kantona Sarajeva upisati svoje dijete, ali mi dajte tu mogućnost. Ja sada nemam tu mogućnost“, ističe Bogunić.

Direktor Prosvjetno-pedagoškog zavoda RS-a Mirko Banjac kaže da se devetogodišnje obrazovanje u ovom entitetu provodi bez većih problema. Postoji još jedan segment u nastvanom planu i programu koji treba biti kvalitetano urađen. Međutim, Banjac smatra da nastavnici u BiH nisu osposobljeni da kvalitetno vode učenika kroz proces učenja.

„Najblaže rečeno, ono što su djeca učila 2004. godine danas je već prevaziđeno. Prema tome, ne treba djeca uče sadržaje memorisanjem i sadržaje koji imaju usko primjenjivu vrijednost, nego treba da uče sadržaje koji razvijaju mišljenje, pamćenje, zaključivanje, koji vode istraživačkim i projektinim metodama rada. Nažalost, naši nastavnici na fakultetima još uvijek se ne obrazuju na taj način. I još uvijek se škola smatra mjestom gdje nastavnik predaje, a djeca kao slušaju i ponavljaju ono što su čula. Što djeca danas uče u školi, sigurno je da nikad u životu neće primjenjivati“, ocjenjuje Banjac.

Ipak, nakon analize, barem u Kantonu Sarajevo doći će do javne rasprave i promjene nastavnog plana i programa devetogodišnjeg obrazovanja. Nakon toga očekuju se promjene i u drugim kantonima.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG