Dostupni linkovi

logo-print

Djeca potpuno zanemarena: Nasilje na svakom ćošku i u različitom obliku


Ilustracija

Ilustracija

Prema istraživanjima, 80 posto učenika završnih razreda osnovnih škola u Bosni i Hercegovini prijavljuje neki oblik vršnjačkog nasilja - najčešće je emocionalno, no puno je i fizičkog nasilja. U digitalnoj eri, zlostavljanje obično počinje na internetu. Na društvenim mrežama, vršnjaci jedni druge omalovažavaju, vrijeđaju, dogovaraju masovne tuče.

Rat i poratno siromaštvo obezvrijedili su pozitivne društvene vrednosti. Djeca odrastaju uz kompjutere, reality emisije, mobitele, skoro u virtuelnom svijetu, bez pravog usmjerenja. Stručnjaci kažu da su svi zakazali - porodica, škola, društvo i država.

Društvo u kome odrastaju djeca iz BiH, uči ih pogrešnim vrijednostima. Nude im se modeli po kojima je najvažnije imati dobar mobilni telefon i Facebook profil, a ne daje im se prilika da konstruktivno provode vrijeme. U tom lancu izgubljenih vrijednosti, smatraju stručnjaci, jednako su odgovorni svi - roditelji, učitelji, nastavnici, država.

Mahir Rakovac

Mahir Rakovac

Odrastaju u sistemu koji nagrađuje loše i na taj način uče da loše neće biti kažnjeno, navode neki psiholozi. Poseban je problem činjenica da se vršnjačko nasilje gura pod tepih, iako je iz godine u godinu prisutnije u školama. Javnost i mediji reaguju tek u šokantnim situacijama, poput samoubistva četrnaestogodišnjeg Mahira Rakovca.

Profesorica traumatske psihologije, Ranka Katalinski, kaže da je u cijeli proces suzbijanja vršnjačkog nasilja potrebno što više uključiti djecu, te da je važno da roditelji, učitelji i nastavnici prepoznaju nasilje.

"Mi odrasli bi morali znati da u svakoj školi, u svakoj učionici postoji piramida vršnjačkih odnosa. Imamo djecu u vrhu, to su one zvijezde škole i odjeljenja. Srednji dio piramide su djeca koju niko ne dira i koji nikoga ne diraju. To su djeca koja vole školu i koja vole učiti. Onaj najniži sloj piramide su drugačija djeca. Odnose u piramidalnom sistemu je jako važno prepoznati, moramo znati šta se tu dešava", ističe Katalinski.

Stalna trka za preživljavanjem jednih i veliko bogatstvo drugih roditelja, doveli su do toga da porodica u BiH bude potpuno zanemarena.

"Roditeljstvo je najodgovornija funkcija na svijetu. Kad bi to ljudi shvatili, onda bi se drugačije ponašali. Sada imamo krajnosti. Imamo roditelje koji imaju previše novca, trče za novcem i zanemare djecu. S druge strane imamo roditelje koji su socijalno ugroženi i koji se bore za preživljavanje. Ni jedni ni drugi nemaju pravo na to. Jedina ispravna stvar je da roditelji moraju odvojiti vrijeme, korisno ga provoditi sa svojom djecom", navodi Amela Penava iz Vijeća roditelja Kantona.

"Pravda za Mahira", Sarajevo

"Pravda za Mahira", Sarajevo

Nekoliko hiljada građana Sarajeva mirnom šetnjom, nazvanom "Pravda za Mahira", od centra Sarajeva do Zgrade zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine upozorilo je na opasnost vršnjačkog nasilja u bosanskohercegovačkim školama.

Građani su se okupili na inicijativu Facebook grupe "Pravda za Mahira", a šetnja je organizovana tačno 40 dana od smrti četrnaestogodišnjneg Mahira Rakovca koji je zbog, kako se sumnja - vršnjačkog zlostavljanja u školi, počinio samoubistvo. OPŠIRNIJE

Bosna i Hercegovina je prenormirana država, kada je riječ o propisima koji regulišu prava i zaštitu djece.

Preko 60 zakonskih i podzakonskih akata, strategija i Akcionih planova donešeno je, kako bi bila regulisana ova oblast. Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, Semiha Borovac, kaže da nije problem u nepostojanju zakonske regulative, već u njenom nepoštivanju.

"Na nivou države BiH postoji osam dokumenata koji govore o zaštiti prava djeteta. Na nivou Federacije BiH postoji oko četrdeset dokumenata, što zakona, podzakonskih akata, smjernica koja govore o pravima zaštite djeteta. Na nivou RS-a 23, a Brčko distrikta pet", kaže Borovac.

S druge strane, vrlo malo ili ništa nije urađeno na podršci zakonima koji su doneseni. Poseban problem je što su neki propisi donoseni prebrzo i pod pritiskom.

Jedan od takvih je i Zakon o zaštiti u postupanju sa maloljetnicima, koji je donešen u Federaciji BiH, nakon što su maloljetnici u Sarajevu, u tramvaju, ubili dječaka Denisa Mrnjavca koji se vraćao iz škole.

"Da li je Kanton Sarajevo ili BiH osposobila ijednu instituciju koja treba da odgovori tom zahtjevu, tom izazovu? To su kapitalne stvari o kojima niko ne govori. Na kraju, kada dođemo u situaciju da se nešto dogodi, govorimo o tome da imamo falinke, da nam ne valja zakon, da ne valjaju sankcije, da ne valjaju kojekakve druge stvari, a niko ne govori o tome šta je on, kao šef servisa, ili kao zakonodavna ili izvršna vlast, uradio da ti resursi budu usmjereni i da realizuju svoje aktivnosti", ističe Mićo Letić, dugogodišnji radnik MUP-a KS i stručnjak za maloljetničko prestupništvo.

Poseban problem predstavljaju nove tehnologije i novi način zlostavljanja djece. Stručnjaci smatraju da danas sve počinje na Internetu, gdje vršnjaci omalovažavaju i vrijeđaju jedni druge. Dogovaraju se masovne tuče i javno se razgovara o tome kako nekoga fizički ili emocionalno zlostavljati.

Facebook, ilustracija

Facebook, ilustracija

Belma Kučukalić godinama radi na sprečavanju nasilja na društvenim mrežama i to upravo među djecom. Smatra da je jedan od velikih problema i činjenica da u BiH ova oblast nije zakonski regulisana.

"Nasilje, koje je digitalno, je iste dinamike kao i fizičko nasilje, samo je prostor koji zauzima drugačiji. Ne govorimo o novoj vrsti nasilja. Mi govorimo o novom kanalu, o Internetu. On samo multiplicira nasilje na koje smo navikli u fizičkom svijetu. Jako je opasno da je to tabu tema i da se o tome ne govori. Opasno je i to što roditelji idu sa pretpostavkom da dijete, pošto koristi nove tehnologije, zna sigurno i kako da se zaštiti. Vođeni iskustvom naših edukativnih radionica, znamo da to nije tako. Vrlo je tanka linija između upotrebe i zloupotrebe tehnologije. Djeca nisu svjesna, kao ni odrasli, šta znači sadržaj koji postavljamo online", kaže Kučukalić i zaključuje:

"S druge strane, zlostavljač ili zlostavljačica, u trenutku kada želi da uvrijedi, da omalovažava, može da uzme nečiju fotografiju, da stavi nečije podatke online ili da na bilo koji drugi način ošteti drugu osobu. Uopšte ne znate koliko, ta poruka ili sadržaj o drugoj osobi, može da bude moćan, strašan i jak."

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG