Dostupni linkovi

logo-print

Đaci u klupe, nastavnici u obračun s Vladom


Zagreb, ulični market polovnih udžbenika, foto iz arhive

Zagreb, ulični market polovnih udžbenika, foto iz arhive

Hrvatski školski sistem ulazi u novu školsku godinu opterećen sukobom Vlade i sindikata oko štednje na ionako potplaćenom nastavničkom i profesorskom kadru i sa novim programskim sadržajima o kojima su oni, koji bi ih trebali prenositi djeci, po običaju saznali iz novina. Smanjenje plata i nepoznati nastavni sadržaji, pravi podstrek da nastavnici i profesori s elanom iziđu pred đake u ponedjeljak - zar ne.

U ponedjeljak u Hrvatskoj počinje nova školska godina. U klupe će sjesti 516.841 učenik, a dočekat će ih nastavnici i profesori kojima Vlada u sklopu proračunske štednje planira srezati primanja i koji za desetak dana - 12. i 13. rujna - kreću u referendum na kojem će podržati ili odbiti svoje sindikalne čelnike, koji su odbili potpisati takve izmjene kolektivnog ugovora, teške ukupno za javni sektor – školstvo i zdravstvo – dvije milijarde kuna.

To je nešto manje od 300 milijuna eura i nešto manje od dva posto rashodne strane proračuna. Od kompletnog državnog i javnog sektora prosvjetari su, obzirom na obrazovnu strukturu, najslabije plaćeni.

Proces mirenja traje, ali Vlada nikako da odustane od svojih zahtjeva i nikako da pristane na sindikalni zahtjev da im se oduzeta prava nadoknadi kada se situacija poboljša.

Vlada je odmah otkazala primjenu dodatka na plaću dogovorenog još u Račanovom mandatu, čime su profesori i učitelji zakinuti za od 120 do 600 kuna mjesečno, odnosno od 15 do 80 eura mjesečno. Iako se odluka trebala primjenjivati tek od kolovoza, smanjene je nastupilo već za srpanj.

„Meni su uzeli 350 kuna, nekima više, nekima manje. Čak sam čuo da po različitim školama ima različitih obračuna“, kaže srednjoškolski profesor Zvonko Novosel, sa 29 godina staža.

Sindikati su kazali da je to zbog toga resorni ministar Željko Jovanović na taj način pokazuje zube i kažnjava sindikate za neposluh. Ministar Jovanović odgovara da su krive računovođe:

„Ako je došlo do manjih isplata plaća, onda je to greška računovođa u školama. Naravno da će se ministarstvo potruditi da se ta greška ispravi. Mislim da je to spin novinara i sindikata koji na žalost pokazuje kako se nekada neodgovorno odnosi prema radu ovog Ministarstva, ali i prema učiteljima i nastavnicima, jer se želi stvoriti jedna afera gdje afere nema.“

Predsjednik neposlušnog školskog sindikata „Preporod“, Željko Stipić, odgovorio je kako Jovanović puca u prazno:

„Novci su bili manji, naputak je bio više-manje korektan. Naravno da su u školama obračunali sukladno novcu, a ne sukladno naputku. Važno je da se moraju iznaći hitno ta sredstva da se ljudima mora isplatiti razlika.“

Dakle, sljedeći je korak referendum, a možda i ne. Iako neki mediji najavljuju „vruću sindikalnu jesen“, kolegica Gabrijela Galić koja u riječkom „Novom listu“ već godinama prati sindikate, vjeruje da će konflikt biti izglađen.

„Vruću jesen najavljujemo svake godine. Čini se, po svemu što se sada događa, da neće doći do bunta u obrazovnom sektoru obzirom da se postupak mirenja provodi, koji je jedna poprilično inovativna situacija u Hrvatskoj jer se očito pregovara a ne miri. To bi moglo dovesti do nekog dogovora sa sindikatima u školstvu“, smatra Gabrijela Galić.

Odvraćanje pažnje od novca

Možda zato da se ne pričao o novcima, a možda i s najboljim namjerama, Ministarstvo prosvjete je izišlo sa projektom za kojeg se znalo da će podići buru u javnosti – uvođenjem zdravstvenog odgoja sa elementima seksualnog odgoja, kojeg bi se predavalo u sklopu pet postojećih predmeta i sata razredne zajednice.

Hoće li to odvratiti pažnju od novca i sukoba sindikata i Vlade? Kolegica Galić u to ne vjeruje:

„To da se o parama ne priča se ne može izbjeći. Možemo mi misliti što god htjeli ali je činjenica da učitelji, profesori i nastavnici doista rade za sitne novce i doista trebaju imati daleko veća primanja jer o njima ovisi budućnost generacija i generacija djece. Ako učitelj razmišlja kako će uopće kupiti kruh, kako će on bilo što djetetu prenijeti i kako će moći raditi. O tom sektoru treba brinuti.“

Iako su profesori i nastavnici tek pred koji dan iz novina saznali da će od ponedjeljka početi predavati novi premet, resorni ministar Jovanović ima ambiciozne ciljeve.

„Zdravstveni odgoj će predstavljati prevenciju bolesti srca, svih kroničnih i nezaraslih bolesti, zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju ovisnosti, zaštitu reproduktivnog zdravlja“, kaže ministar.

Među predstavljačima programa je i ekspertica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Sanja Musić Milanović, inače supruga aktualnog hrvatskog premijera. Ona preporučuje da niži razredi osnovne škole prvi školski sat ubuduće provedu sasvim drugačije nego do sada:

„Preporučujemo da se prvi školski sat posveti u potpunosti zdravstvenom odgoju, kroz koji se onda jako fino može prožeti građanski odgoj. Da se djeca skupe, da stave svoje stvari, deset minuta tjelovježbe. Operemo ruke, sjednemo, doručkujemo, ako se nađu sredstva ili roditelji doniraju, na bijelih stolnjacima. Pričamo tijekom doručka i imamo socijalnu komponentu cijele te priče.“

Na spomen da će u zdravstvenom odgoju biti i seksualnih elemenata, odmah su se digle vrlo dobro organizirane nevladine udruge katoličkih vjernika.

„Smatramo da bi trebao postojati izbor između dva programa koji bi zastupale dvije različite opcije i između kojih bi roditelji mogli birati“, navodi Kristina Pavlović iz udruge „Grozd“.

Odgovorio joj je jedan od autora programa zdravstvenog odgoja, docent Dubravko Lepušić s Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu:

„Kada se radi o spolnom odgovornom ponašanju, onda se mladima govori da postoji apstinencija, koju zagovara religija, da postoji upotreba kondoma koju zagovara medicinska struka, kao nešto što je preporučljivo protiv prijenosa spolnih bolesti. Nijednom riječju se ne kaže - ovo je dobro, a ovo je loše.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG