Dostupni linkovi

logo-print

Diskografska industrija u regiji nikad nije bila u gorem položaju. Prodavnice nosača zvuka masovno se zatvaraju zbog sve raširenijeg besplatnog skidanja muzike sa interneta. U svijetu diskografska industrija nije izumrla, nego je tragom tehnoloških dostignuća promijenila formu, što se može vidjeti kroz prodaju digitalne muzike. U zemljama regije ovaj segment prodaje muzike još nije zaživo.

U muzičkoj industriji zemalja regije danas se rijetko koji muzičar može pohvaliti tiražom albuma većim od 1.000 primjeraka. Proizvodnja i prodaja audio CD-ova potpuno je izgubila bitku s internetom.

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine trenutačno postoje samo dvije prodavnice u kojima se mogu kupiti originalni nosači zvuka.

Mirsad Šetkić, vlasnik prodavnice„Ekstra music“ kaže da prodaja CD-ova svake godine rapidno opada.

„Narod nije u mogućnosti da kupi hljeba, a kamoli CD od deset maraka, minimalno deset maraka, slaba kupovna moć“, komentira Šetkić.

Kompozitor, pijanist i aranžer Kornelije Kovač ističe da se danas snimanje i izdavanje muzičkih albuma ne isplati. Takav način kupovine muzike više nije u modi ni u svijetu, a ni kod nas. Tek mali dio ljubitelja muzike vodi računa o kvaliteti zvuka, dodaje Kovač:

„Njima je važno samo da obožavanog pevača, obožavanu grupu, na internetu nađu, skinu, i to imaju kod kuće, puste kad hoće. Uopšte ne razmišljaju da li je zvuk ovakav ili onakav.“

U svijetu je već duže vrijeme zaživjela prodaja muzike putem digitalnih servisa. U zemljama regije taj način distribuiranja muzičkih sadržaja tek je u začetku.

Mirza Hajrić, predsjednik Asocijacije kompozitora - muzičkih stvaralaca BiH, naglašava da diskografija, ukoliko želi opstati, mora što prije odgovoriti na izazove tehnoloških dostignuća.

„U razvijenom svijetu, u demokratskim razvijenim zemljama jakih ekonomija, ono što je ranije bila naplata LP-a ili kasete, ili CD-a, DVD-a, sada se nastavlja naplatom tih elektronskih izdanja i korištenja djela. U nerazvijenom dijelu svijeta ta tehnologija je došla prije nego što je zakonska regulativa ili industrija diskografije bila sposobna da se prestroji u koraku, da tako kažem. Nažalost, u tom nerazvijenom dijelu svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pa usuđujem se reći i dobrom dijelu regiona kojem pripadamo, diskografija zamire“, ocjenjuje Hajrić.

Goran Karan

Goran Karan

Splitski muzičar Goran Karan mišljenja je kako je regija Zapadnog Balkana dvadeset pet godina udaljena od onoga što se u glazbenoj industriji trenutačno radi u svijetu. No, vjeruje, da će to doći na svoje.

„Desija se tehnološki progres, tako da nema više onih parnih mašina po cesti. Svaka joj čast, ali vridila je jedno vrime kad je vridila, za neke stvari još vridi, ali sad treba naći druge načine. Muzika će se uvik slušat, uvik će se pivat, pisma treba za svaku prigodu i nema straha oko toga. Sad, kako će se to prodavat, to morate pitat prodavače. Mi smo ovdi samo pivač i pisac teksta“, kaže Karan.

Svjetski trend distribuiranja muzike putem streaminga i digitalnih servisa, ipak brzim koracima zahvaća i ovu regiju.

Sve su popularnije kompanije koje nude korištenje muzike uz mjesečnu pretplatu, kaže Marko Herman, novinar srbijanskog izdanja časopisa „PC Press“.

„Mislim da je to trend koji će na kraju i dominirati. U toj oblasti muzičkog streaminga sa nekom pretplatom nastupa i Google sa svojom uslugom, Apple isto tu pokušavao direktno, pa je kupio kompaniju Beats, koja također ima takav servis. U Americi je Spotify ili kompanija Radio, koje sve imaju praktično sličan poslovni model i poreznicima za neku pretplatu nude određenu muzičku bazu, koja je obično od 20-30 miliona pesama različitih izvođača“, navodi Herman.

Prije desetak godina u svijetu su se ponovno počele proizvoditi gramofonske ploče. Diskografske kuće bilježe dobre tiraže takavih izdanja. Kornelije Kovač dodaje kako je to za one ljubitelje muzike koje je zahvatio val nostalgije:

„Ploče su interesantne i zbog toga što je ploča kao jedna relikvija koja je vredna. Imate u ruci nešto što je vrlo konkretno, opipljivo, sa dosta podataka, sa dosta fotografija, a sve to, kad je na CD-u, to je zgurano na četiri lista ili na dva lista koja su savijena. Znači, ploče kupuju oni koji žele, tj. oni koji su ranije imali ploče i hoće da se vrate u taj trenutak kada se nova ploča izvadi iz celofana i zaštitnog omota, pa se lepo obriše od prašine s onim skidačem prašine, pa se stavi u sjajan gramofon koji ima odlične igle, tehničko sredstvo koje je na vrhuncu i koje je sjajno.“

U svijetu je posljednjih godina zabilježen pad prodaje albuma za trinaest posto. Na domaćem tržištu se računa da je pad prodaje CD-ova bio i znatno veći, ne raspolaže se postotcima, ali neki diskografi ističu da se radi o rekordno crnoj statistici.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG