Dostupni linkovi

logo-print

Ruska igra u BiH: Zatezanje kanapa sa Zapadom


Ambasador BiH Mirsada Čolaković u obraćanju Vijeću sigurnosti UN 11. novembra 2014.

Ambasador BiH Mirsada Čolaković u obraćanju Vijeću sigurnosti UN 11. novembra 2014.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija u utorak uveče je produžilo mandat za još godinu dana mirovnim snagama - EUFOR u Bosni i Hercegovini. Rusija je bila jedina zemlja od 15 članica Vijeća koja nije podržala ostanak ovih trupa, odbijajući da glasa za Rezoluciju UN-a o Bosni i Hercegovini. Usvajanju Rezolucije prethodio je Izvještaj o situaciji u BiH, koji redovno - svakih 6 mjeseci podnosi visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Incko.

Rusija je odbila da podrži Rezoluciju UN o BiH, koja bi, prema stavu zvanične Moskve, BiH “gurnula prema integraciji u EU i NATO“.

Tokom debate u Njujorku, na osnovu polugodišnjeg Izvještaja o situaciji u BiH, koji je podnio Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice, ruski ambasador pri UN-u Vitalij Čurkin (Vitaly Churkin) je izjavio:

„Ruska Federacija je bila prinuđena da se suzdrži od glasanja s obzirom da nisu uzete u obzir primjedbe koje smo iznijeli tokom procesa usaglašavanja. Saglasni smo da je prisustvo međunarodnih snaga u BiH bitno u kontekstu provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma ali smo u isto vrijeme odlučno protiv toga da se ove snage koriste kao instrument za integraciju zemlje u EU i NATO“, rekao je Čurkin u Njujorku.

Diplomata i novinar Zlatko Dizdarević smatra da se situacija razvija u skladu sa okolnostima, jer je Evropska unija Bosnu i Hercegovinu ostavila kao prazan prostor, u koji sada ulaze Turska i Rusija.

“Rusija, naravno, u sklopu svoje ukupne situacije, geopolitičke i geostrateške, u kojoj se nalazi, procijenila je da ima mogućnosti da od Bosne i Hercegovine, odnosno dijela Bosne i Hercegovine, pravi 'meki stomak' u Evropi i u NATO-u, i igra igru koja se odigrava njima, prema njihovoj procjeni, u Ukrajini. U pitanju je potpuno očekivana stvar, i Rusija će, naravno, gdje god bude mogla, kako god bude mogla, pokazivati svoje lice te vrste, kao odgovor na ukupnu situaciju. BiH je ostavljena na ledini, u međunarodnom kontekstu, i sasvim je očekivano da će u slobodni prostor koji je ostavila EU, ulaziti oni koji imaju ciljeve, strategiju, pamet, ili oni koji samo žele da odigraju svoju igru prema nekom trećem“, naglašava Dizdarević.

Stalni ruski predstavnik u UN-u Čurkin je takođe pozvao na što brže zatvaranje ureda visokog predstavnika i „prestanak spoljnjeg miješanja u unutrašnje poslove BiH“. Ovi stavovi su kontinuitet politike Rusije prema BiH, navodi generalni sekretra Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

“Takvu politiku Rusije viđamo već dugi niz godina u Vijeću za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, kada se protivi odlukama ostalih članica ili ostaje suzdržana, tako da je loptica prebačena i na najveći međunarodni nivo, odnosno Vijeće sigurnosti UN-a. Svakako to nije dobro, ja čak očekujem da naši političari upute zvaničan diplomatski demarš ili neku sličnu notu prema stavovima Ruske Federacije, koji jasno kažu – da je neprihvatljivo da se Bosna i Hercegovina približava euroatlantskim integracijama, a kao što znamo, to je jedan od vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine. Stoga smatram da bi naši političari trebali iskazati nezadovoljstvo ovakvim stavovima Ruske Federacije”, navodi Hadžović.

Pokazatelj polarizacije u svijetu

I za dugogodišnjeg novinara, te nekadašnjeg dopisnika iz Moskve Vlastimira Mijovića, nije iznenađenje to što je Rusija na jednoj a, ostale članice Vijeća sigurnosti na drugoj strani. Jasno je da Rusija ima svoj poseban cilj u BiH, kaže Mijović.

“Rusija bi voljela da se Bosna i Hercegovina što prije raspadne, zato i zagovaraju princip da unutrašnjim snagama, odnosno domaćim političkim snagama Bosna i Hercegovina dođe do stabilizacije, jer dobro znaju da je to nemoguće. Zašto to njima treba? Ne toliko zbog toga što smo mi neka mnogo važna sfera utjecaja. Recimo, raspad Bosne i Hercegovine otvorio bi vrata prekrajanju granica i na drugim dijelovima Evrope, što bi Rusiji jako dobro došlo – u slučaju Ukrajine, Moldavije, Gruzije itd. Ono što je važno jeste da su ostale velike sile ostale pri stanovištu da nam je potrebno i vojno i političko prisustvo. Oni se naizgled po stavovima ne razlikuju od Rusije. I oni kažu da BiH domaćim snagama treba da postigne stabilnost, no, uz nadzirano, i vojno i političko prisustvo Zapada”, naglašava Mijović.

Aleksandar Trifunović, urednik portala“ Buka“ iz Banjaluke, naglašava da se „odgovor“ Rusije na Rezoluciju UN o BiH mogao očekivati, što je najavio i predsjednik RS Milorad Dodik, nakon povratka iz posjete Rusiji gdje je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

„Milorad Dodik je bio sasvim jasan jer je izjavio da će Rusija biti, ambasador Republike Srpske u svijetu, po pitanju svih odluka koje bi mogle ugroziti integritet ili uopšte interese RS i to je logična posljedica te vrste dogovora. Samo se postavlja pitanje šta je obećano zauzvrat, jer je poznato da u međunarodnoj diplomatiji nema besplatnog ručka. Ali ono što je zanimljivo je da je ovo najdirektnije miješanje Rusije u balkanske političke prilike, dugo nije bilo takvog direktnog miješanja. Razlog bi mogao biti i to što je očigledna diplomatska izolovanost Rusije zbog krize u Ukrajini i sve je manje mjesta gdje može uticati na prilike u Evropi. Rusija je na ovaj način poručila da ona još uvijek može uticati na razvoj situacije u BiH, koja je veoma kritična u ovom trenutku“, ističe Trifunović.

Dr Duško Vejnović, profesor Univerziteta u Banja Luci i osnivač Evropskog defendologija centra, ističe da su debata u Vijeću sigurnosti i rezultati podrške Rezoluciji za BiH najbolji pokazatelj polarizacije i zahlađenja odnosa u svijetu.

„Zahladili su odnosi na relaciji Rusija – NATO, očekivano, pitanje Ukrajine i određenih dijelova Ukrajine vezano za samopredjeljenje i otcjepljenje je sasvim ozbiljno - i evropsko i azijsko i svjetsko pitanje. Logičan je slijed događaja u Savjetu bezbjednosti - iako bi trebalo jačati partnerstvo Rusija – NATO, Rusija - SAD, te ostvariti da se o svim vitalnim, ali i spornim pitanjima, dogovara mirovnim putem, i da se „ratnička“ retorika ublaži i kreće prema mirotvornim akcijama. Mnogi su zabrinuti zbog zatezanja kanapa Rusija – NATO, Rusija – SAD, i ako se tome doda još pitanje Kosova, Albanije, Srbije i zapadnog Balkana, kao vječito pitanje balkanskog raskršća, mislim da Evropa i svijet ulazi u jedno nemirno razdoblje. Apelujem da se provodi i favorizuje mirovna politika a ne svrstavanje po nacionalnoj, vjerskoj i rasnoj pripadnost, što nije u interesu svjetskog i evropskog miljea, a posebno nije u interesu zapadnog Balkana, naročito građana BiH, odnosno zemlje koja je čestomoneta za potkusurivanje velikih sila. Preko leđa BiH praktično ide borba za neke velike svjetske ciljeve“, smatra Vejnović.

Više evropskihdiplomata je kao “opasno” ocijenilo rusko protivljenjepolitici EU u Bosni i Hercegovini.

Britanski diplomata Majkl Tejtm (Michael Tatham) je izjavio da je ovo prvi put za 14 godina da odluka o produžetku mirovne misije EU nije jednoglasna, te izrazio zabrinutost „što Rusija pokazuje prezir prema euroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine“.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) izjavio je u utorak u Vijeću sigurnosti kako je potrebno da se u BiH promijeni "začarani silazni ciklus milo-za-drago politike" i upozorio one koji razmišljaju o otcjepljenju da se granice BiH neće mijenjati.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG