Dostupni linkovi

logo-print

Direktiva Evropskog suda otežaće borbu protiv sajberkriminala


Ilustracija

Ilustracija

Što su najčešći oblici sajber kriminala na Balkanu i zašto će odluka Evropskog suda o reviziji direktive o čuvanju ličnih podataka otežati borbu državnih instanci protiv ovih kriminalnih radnji - to su neka od pitanja koje smo postavili učesnicima regionalne konferencije o visokotehnološkom kriminalu u Budvi.

Najbrži rast kriminaliteta danas ima sajber prostor, a ne postoji niti jedan vid organizovane kriminalističke aktivnosti koji ga ne koristi.

Računarski kriminalitet nije stvar budućnosti već je stvar sadašnjosti, kaže Branko Stamenković, tužilac za visokotehnološki kriminal iz Srbije i podsjeća da računari odavno nijesu samo alatke za komunikaciju već nezamjenjivi segment naše svakodnevice.

"Mobilni telefon nije više samo mobilni telefon, već je on mali računar. Da li je to laptop, tablet, desktop računar, bord kompjuteri u savremenim automobilima koji pohrane takvu vrstu podataka koji će biti od ključne važnosti. Ponekada postoji i određena anegdota u vezi sa najobičnijim uređajima u našim domaćinstvima kao što su frižideri, koji u nekim modernijim verzijama imaju čipove koji, ukoliko izmere na primer da jedna flaša mleka ima samo jednu četvrtinu, mogu putem internet da pošalju prodavnici koja nudi takvu vrstu usluge poruku da nema dovoljno mleka u kući. Dakle, računar i računarski podaci kao i računarski kriminalitet su svuda oko nas", navodi Stamenković.

Države regije dijele najčešće sličnosti kada je riječ o karakterističnim oblicima sajber kriminala. Adis Balota iz Ministarstva za informaciono društvo navodi primjer Crne Gore.

"Dešava se veliki broj pronevjera platnim karticama. Imamo određeni broj prijava upada na zvaničnim stranicama državnih institucija ili privatnih firmi. Imamo bankarske pronevjere koje su izvršene ne samo u sajber prostoru Crne Gore već u sajber prostoru neke druge destinacije ali iz prostora Crne Gore. Tako su određeni serveri koji su zakupljeni domeni u nekim drugim državama, na primjer u Meksiku, poslužili da se sa njih preko zombi računara dalje vrše određene kriminalne aktivnosti u nekim drugim destinacijama", kaže Adis Balota.

Zloupotreba bankovnih kartica je najčešće sajber kriminalno djelo na Balkanu no, ne i jedino. Često je hakovanje, piraterija, distribucija i posjedovanje dječje pornografije, a u posljednje vrijeme su učestale ucjene preko društvenih mreža i Skajpa, čije su žrtve maloljetnici.

"Desilo se da su određeni tinejdžeri iz Crne Gore više puta uplaćivali određena finansijska sredstva, koja nijesu mala, na žiro račune ili korisnicima koji su iz nekih drugih destinacija, a koji onda uzimaju novac. To je organizovana šema do onoga trenutka dok ne budu otkriveni od samih roditelja. Moja poruka je da svaka zloupotreba u sajber prostoru, svaki mobbing, svaka ucjena, prvo treba da se podijele sa roditeljima, da im dijete kaže šta se događa. a onda će oni najbolje znati kako to dalje da procesuiraju. Najgora situacija u svemu tome jeste da se podlegne takvim ucjenama jer tu onda nema kraja", poručuje Adis Balota.

Ovo je iskustvo tima za odziv na incidentne situacije kod računarskih sistema u Crnoj Gori. I susjedne zemlje, u okviru svojih krivično pravnih sistema imaju odjeljenja za borbu protiv sajber kriminala. Kako to funkcioniše u BiH pojašnjava Dubravko Čampara iz Tužilaštva BiH.

"Mi imamo dva entiteta i te dvije entitetske policije su specijalizovane za borbu protiv sajber kriminala i u njima postoje specijalizovani timovi koji se bore protiv te vrste kriminaliteta, a isto tako nadležna su kantonalna, odnosno entitetska tužilaštva tako da najviše prakse imaju ova entitetska tužilaštva u BiH, za razliku od državnog tužilaštva gdje smo mi imali samo par slučajeva borbe protiv sajber kriminala. Ovo ostalo što radimo, a što ima veze sa računarskim kriminalom, to su ona svakodnevna krivična djela gdje se upotrebljavaju i internet tehnike i mejlovi i neke vrste sajber kriminala gdje pokušavamo vještačenjima oduzetih predmeta doći do izvršilaca i otkrivanja ovih krivičnih djela", kaže Čampara.

Savjet Evrope je 2001. godine je usaglasio budimpeštansku Konvenciju o kompjuterskom kriminalu koja je na globalnom nivou definisala sajber kriminal i promjene koje države članice treba da provedu u svojim krivičnim zakonodavstvima.

No, tužilac Branko Stamenković smatra da će nedavna odluka Evropskog suda o direktivi za čuvanje podataka koji mogu poslužiti kao osnova za krivično gonjenje izazvati puno polemika i otežati posao sudijama, tužiocima i policajcima u borbi protiv sjaber kriminala.

Evropski sud je ovih dana naložio reviziju Zakona EU o čuvanju ličnih podataka koji se koriste u brobi protiv organizovanog kriminala i terorizma zbog, kako je navedeno, miješanja širokih razmjera posebno u oblasti osnovnih prava, poštovanja privatnog života i zaštite podataka ličnog karaktera bez ograničenja na neophodan minimum.

"Ukoliko predstavnici zakonodavnih vlasti zemlja EU ovu odluku budu ekstenzivno tumačili i na osnovu nje promenili domaće pravne poretke, čini mi se da ćemo mi kao predstavnici državnih organa koji se bore u ovoj specifičnoj oblasti imati velike poteškoće ida ćemo ponekada možda biti suočeni i sa nemogućim situacijama otkrivanja izvršioca krivičnih dela ili fiksiranja tragova i obezbeđenja dokaza", konstatuje Branko Stamenković.
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG