Dostupni linkovi

logo-print

Diplomatska ofanziva EU u BiH: Više mrkve nego štapa


Ilustracija

Ilustracija

Bosna i Hercegovina poprište je diplomatskih posjeta čiji je cilj upoznati se s aktuelnim političkim stanjem u zemlji, a s ciljem razmatranja “novog pristupa” koji bi ubrzao integracije BiH u EU. I dok strani diplomatski predstavnici izražavaju podršku i volju da se BiH nađe u evropskoj porodici, domaći politički akteri, izuzev deklarativne spremnosti i očekivanja da im drugi pomognu, nemaju ništa da ponude.

Kako riješiti katastrofalno stanje u BiH, glavni je fokus snažne diplomatske ofanzive u kojoj prednjači EU. Tzv. novi pristup eurointegracijama BiH već se razmatra, ali dok EU pokušava da nađe model koji bi bio najpodesniji, od domaćih aktera mogu se čuti samo deklarativne izjave da trebaju raditi ono što je već godinama obaveza.

"Sejdić-Finci i ustavne reforme je nešto što slijedi i nešto što ćemo morati uraditi, ali očigledno ćemo to morati uraditi s većim angažmanom međunarodne zajednice u periodu koje dolazi iza oktobarskih izbora. Ali do oktobarskih izbora trebamo odgovriti na ono što su realni problemi i realni ljudi u realnom vremenu - i nadamo se da ćemo od EU dobiti jedan novi poticaj“, kaže ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.

Ne poziva samo Lagumdžija upomoć evropske zvaničnike. To je osnova svih razgovora vođenih u posljednjih nekoliko sedmica.

Međutim, zaboravljaju da ni na jednom pitanju od Dejtona naovamo u BiH nikada nije bilo jačeg angažmana kao na provedbi presude Sejdić-Finci, a rezultata nema. Vrijeme je da u BiH oni koji su izabrani rade svoj posao. Eduard Kukan

Eduard Kukan



„Mi nemamo više instrumenata koje bismo upotrijebili. Sve možemo objasniti, usvojiti svaku rezoluciju, ali vi u državi trebate to uraditi. Mi ne možemo u vaše ime to uraditi, niti glasati u ime vas. Ne slažem se da je međunarodna zajednica odgovorna za situaciju u vašoj zemlji. Uvijek kažemo da je članstvo BiH u EU zajedničko ulaganje“, poručio je predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom Eduard Kukan.

Predsjednik parlamentarne Komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac svjestan je da ustupaka neće biti i da svi treba da se zapitaju gdje su pogriješili. Krivca dijelom vidi i u EU:

„Sve države u regionu su nas pretekle. Šta je razlika? Da li se razlikuju političari u ovim državama? Ja bih rekao da se ne razlikuju. Razlikuje se izuzetno složeni ustavno-pravni aranžman, koji je činjenica, koji je ostavio u Dejtonu određena pitanja nedovršena. U tom kontekstu ne smije se zanemariti činjenica da je Evropska delegacija u Sarajevu najbrojnija nakon Vašingtona i Moskve“, kaže Genjac.

No na optužbe da i EU snosi krivicu, Kukan je jasan:

„Šta biste htjeli još da uradimo? Da pošaljemo vojsku!? Šta možemo da uradimo osim da apelujemo. Nemamo štapove. Nemamo druge instrumente.“

Političari izgubili kredibilitet

Bez obzira na energiju uloženu u BiH, može se reći da je moglo biti i jačih sankcija, jer su sve silne rezolucije došle i prošle ostavljajući dovoljno prostora da se domaći lideri osjete nedodirljivima. Ali ponešto su iz takvog ponašanja o njima i stranci naučili.
Tanja Fajon

Tanja Fajon

„Do sada su političari izgubili mnogo na kredibilitetu, jer bile su i međunarodne obaveze koje do danas nisu ispunjene“, kaže članica Evropskog parlamenta Tanja Fajon.

Iako je diplomatski pristisak i više nego očit, bh. zvaničnici tokom susreta sa dužnosnicima zemalja EU nisu u stanju prezentirati ništa više od toga da postoji zastoj u procesu evropskih integracija i ukupnoj regionalnoj saradnji.

Od EU traže snažnije političko učešće, a ne samo birokratski dijalog. Bar su tako naveli članovi Predsjedništva BiH tokom ranijeg susreta sa ministrima vanjskih poslova Austrije i Mađarske Sebastianom Kurzom i Janosom Matonyjem.

Prvi korak na tom planu načinila je Hrvatska, čija je vlada poslala u Brisel tzv. non-paper kojim predlaže rješavanje bosanskohercegovačke političke krize tako da se otvori pregovarački proces tokom kojeg će se usput rješavati sporna pitanja, pojasnila je u Sarajevu ministrica vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić:

„Da se ono što je do sada tretirano kao preduvjet za početak bilo kakvog pregovaranja o članstvu, a to su, primjerice, implementacija odluke Sejdić-Finci i reforma Izbornog zakona, umjesto da budu preduvjet početka pregovora, postane sastavnim dijelom tog cijelog procesa“, navela je Pusić.

Mada je došao drugim poslom, povodom Konferencije o prevenciji seksualnog nasilja u sukobima, o stanju u BiH informisao se i ministar vanjskih poslova Velike Britanije William Hague.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG