Dostupni linkovi

logo-print

Diplomatija - nagrada za partijske kadrove


Zastava Crne Gore

Zastava Crne Gore

Iako sa dugom historijom, za crnogorsku diplomatiju se može reći da je mlada jer nije prošla ni puna decenija od kada je Crna Gora ponovo postala nezavisna država. Za to vrijeme su postignuti određeni rezultati, ali i uočene određene slabosti.

"Crnogorska diplomatija je tokom nepune prve decenije od ponovnog sticanja nezavisnosti položila ispit", rekao je bivši ministar inostranih poslova Crne Gore, Branko Lukovac.

On smatra da je Crna Gora mnogo više postigla na spoljnopolitičkom nago na unutrašnjem planu: političkom, ekonomskom, socijalnom.

"Dobrim spoljnopolitičkim rezultatima je, pored angažovanja državnih organa, omogućio miran referendumski proces o nezavisnosti 2006. i želja međunarodne zajednice da se zatvori potencijalno krizno žarište na nemirnom Balkanu, te da se pomogne Crnoj Gori i regionu u stišavanju tenzija", rekao je Lukovac, te dodao:

"Crnogorska diplomatija je do sada ostvarila ono što je bilo najvažnije za ovu dionicu puta a to je međunarodno priznanje Crne Gore i članstvo u nizu međunarodnih organizacija. Unapredila je odnosa sa susjedima i ima pozitivnu ulogu članice koja doprinosi miru i stabilnosti u regionu. Izgradila je dobre odnosa sa drugim važnim međunarodnim činiocima, podsticanjem interesa i spremnosti na saradnju i razvoj, bilo ekonomskih, političkih bezbednosnih i kulturnih. Uspostavila je mrežu diplomatsko konzularnih predstavništva Crne Gore kod prioritetnih centara, prihvatila je diplomatsko konzularna predstavništava drugih zemalja i međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, te je razvila osnovni i glavni pogon Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore."

Opozicija nije zadovoljna učinkom diplomatije. Članica skupštinskog Odbora za evropske integracije, Azra Jasavić, kaže da se najveći podbačaj odnosi na činjenicu da Crna Gora još uvijek nije postala članica NATO-a.

Azra Jasavić

Azra Jasavić

"Imamo nedovoljno dobre rezultate po pitanju ostvarivanja naših spoljnopolitičkih prioriteta. To se osjeća i na unutrašnjem i na spoljnom planu jer je pitanje važnosti integracija moralo da bude jedan od ciljeva naše diplomatije. Nedovoljna aktivnost je vodila k tomu da se u tim procesima ne ide onom dinamikom kako to Pozitivna Crna Gora očekuje. Mi od naše diplomatije tražimo više jer ne odustajemo od naših spoljnopolitičkih prioriteta, a to su evroatlantske integracije", ističe Jasavić.

"Crna Gora ima dobru diplomatsku službu i kvalitetne predstavnike koji u inostranstvu zastupaju državne interese", navodi Miodrag Vuković, predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista.

"Malo je sredstava za ovu važnu državnu djelatnost. Teško obezbjeđujemo prostor za naše diplomatske predstavnike vani i pokušavamo to da nadomijestimo saradnjom sa drugim državama otvaranjem zajedničkih diplomatskih biroa. Malo je novca za alimentiranje potreba diplomatskih službi, malo je i ljudi u određenim predstavništvima naše države. Angažujemo ljude iz država u kojima funkcioniše naše diplomatsko predstavništvo", tvrdi Vuković.

Uprkos blagovremeno upućenom zahtjevu, PR služba Ministarstva vanjskih poslova nam nije obezbijedila sagovornika koji bi bio u mogućnosti da odgovori na naša pitanja, među kojima je i procedura zapošljavanja.

Sudeći po podacima Uprave za kadrove, uslovi za zapošljavanje u diplomatiji se ne razlikuje od drugih državnih organa, osim što kandidate za ambasadore mora da potvrdi skupštinski Odbor za međunarodne odnose, a na kraju da ih imenuje predsjednik države. Međutim, diplomatija se u domaćoj javnosti doživljava, uglavnom, kao zabran vladajućih partija, odnosno, utočište za kompromitovane i nagrada za "zaslužan" partijski kadar.

Azra Jasavić iz opozicione Pozitivne Crne Gore kaže da se takva politika mora promijeniti.

"Na taj način smo došli u situaciju nedovoljne aktivnosti naše diplomatije na realizaciji naših spoljnopolitičkih prioriteta, koji su veoma često bili u prilici da se nađe kao reprezenti Crne Gore u diplomatskom smislu. Nisu imali dovoljno, niti potencijala, niti spremnosti da se bave našim krucijalnim spoljnopolitičkim pitanjima. Jasno je da se po tom pitanju mora potpuno drugačije voditi kadrovska politika", konstatuje Jasavić.

Funkcioner vladajuće DPS, Miodrag Vuković, odbacuje optužbe opozicije i dijela ukupne javnosti, koji kaže da je to shvatljivo, ali ne i prihvatljivo.

Miodrag Vuković

Miodrag Vuković

"Neko kaže da se uhljebljuju partijski kadrovi. Šta znači partijski kadar? Šta znači u političkom i višestranačkom društvu politički i partijski kadar? Da li treba partiji, koja dobije političku podršku građana na izborima, stavljati negativni predznak. Ima prigovora shvatljivog ali i potpuno neprihvatljivog od strane opozicije jer njima se ništa, ni kadrovski, ni diplomatski ne dopada", kaže Vuković.

Činjenica je, međutim, da je do sada izbor ambasadora Crne Gore više puta izazivao sporenja. Najnoviji među njima je slanje bivšeg gradonačelnika Podgorice, Miomira Mugoše, na mjesto ambasadora u Sloveniji, uprkos njegovim brojnim gafovima. Mugošu prate brojne afere u vezi sa prodajom gradskog zemljišta, protežiranja firmi na tenderima, partijsko zapošljavanje, a ostaće upamćen i po izbacivanju s posla slijepe Marijane Mugoše zbog psa vodiča i po teškom incidentu kada su on i njegov sin Miljan, inače diplomata, fizički nasrnuli na urednika i foto reportera dnevnika Vijesti, Mihaila Jovovića i Borisa Pejovića.

Po imenovanju Miomira Mugoše za ambasadora u Sloveniji, ljubljansko Delo se pitalo kako je slovenačko ministarstvo vanjskih poslova "čiji je prioritet očuvanje ugleda Slovenije u svijetu", dalo saglasnost za prijem čovjeka koji bije novinare i koga povezuju sa korupcijskim skandalima.

Prije Mugoše, bilo je još kontroverznih ambasadorskih rješenja, među kojima je aktuelni ambasador Crne Gore u Kini, ali i bivši šef diplomatije, Branko Perović, koji je ranije službovao u Italiji koju je napustio kada je tamo označen kao učesnik u internacionalnom švercu cigareta. Perović nakon povratka u Crnu Goru dobija ambasadorsko mjesto u Ljubljani, a potom u Pekingu.

Tu je i nekadašnji predsjednik Narodne stranke, Novak Kilibarda, za koga je u domaćim medijima ostalo zabilježeno da je "početkom devedesetih po dubrovačko-hercegovačkom ratištu utjerivao patriotizam crnogorskim i srpskim rezervistima" i koji je sam govorio da su članovi njegove Narodne stranke bili na frontovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

"Ne sumnjam da ljudi u Bosni i Hercegovini pamte naše loše dane", govorio je Kilibarda koga je Vlada, bez obzira na to, poslala na mjesto šefa diplomatskog predstavništva u Sarajevu.

"U diplomatiji ima ljudi koji su afirmisani u sferi politike, nauke i kulture, koji nisu strogo diplomatsko profesionalni kadar. Pogotovo je to bitno za zemlju kakva je Crna Gora, koja nema jako puno iskusnih kadrova u oblasti diplomatije. To treba da budu ljudi koji su dokazani u svojim sferama i koji mogu, sa veoma velikim uspjehom, da obavljaju te poslove. Ako se radi o uhljebljenu nekih kadrova, koji nemaju takve kvalitete, mislim da je to loše za zemlju, za njenu diplomaciju i za njen ugled u svijetu", zaključuje Branko Lukovac, bivši ministar inostranih poslova Crne Gore.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG