Dostupni linkovi

logo-print
Odlazeća godina u Sarajevu je ispraćena istinskim kulturnim i društvenim skandalom.

Zaposlenici Zemaljskog muzeja, zbog nemogućnosti da čuvaju povjereno im kulturno-istorijsko blago, najavili su zatvaranje vrata. Na sličan potez prinuđeni su i u Istoriskom muzeju.

Tako će, uz Galeriju BiH, još dvije ključne institucije koje čuvaju kolektivno pamćenje Bosanaca i Hercegovaca, uskoro postati tek spomenici sramote ove generacije.

O političkom ambijentu u kome se sve to dešava za Radio Slobodna Evropa govori reditelj Dino Mustafić, jedan od najangažovanijih aktivista na donkihotskom projektu spasavanja bosanskohercegovačke kulture.

RSE: 2011. je, kad je kultura u pitanju, nekako počela mirisati na dobro, a ono ispade nikad gora godina..

Mustafić: Ovo je zbilja apokaliptična godina za bosanskoheregovačku kulturu. Na žalost, svjedočimo da se na kraju godine zatvara još jedna institucija od državnog značaja - Zemaljski muzej BiH, koji je, kao što znamo, jedna od naših najstarijih kulturnih institucija i koja je BiH uvela u evropski kulturni prostor. U tom smislu mislim da gašenje Zemaljskog muzeja i njegovo zatvaranje za kraj godine ima jedan, nažalost, stravičan simbolički značaj..

RSE: Čini se kako su kulturni radnici ozbiljnije nego ikad dizali glas, evo bili su javni protesti, velika konferencija o stanju institucionalne kulture, formiranje akcionog tijela koje se zvalo kulturna inicijativa, ali uzalud. Očigledno ne postoje uši za vaše riječi.

Mustafić: Teško je objasniti ovaj stepen ignorancije, neciviliziranosti, bahatosti i osionosti koju demonstriraju politički lideri ili političke nomenklature koje vladaju u BiH i koji kreiraju, između ostalog, i taj kulturni prostor, jer ignorisanje zahtijeva, apela koje su upućivali kulturni djelatnici tokom cijele godine, govori koliko je ova vlast necivilizirana, koliko je ona u svojoj biti varvarska, koliko je sklona više destruiranju i devastiranju nego dijalogu, razgovoru, slušanju onoga drugog; nego što je sklona da Bosnu i Hercegovinu uvede u sistem onih vrijednosti koje dijeli evropska civilizacija. To je vlast koja nije bila u stanju svih ovih godina okrečiti ono što im je Titova država ostavila u naslijeđe. Dakle, to je vlast koja ne može ovu zemlju povesti putevima reformi.

RSE: Vi kulturni radnici ste kao jednu od promtnih mjera postavili pitanje novih modela u poreskoj politici. Evo Vlada FBiH prijeti sad novim poreskim paketom, novim nametima koji bi mogli dokrajčiti prije svih ugrožene društvene djelatnosti..

Mustafić: Odgovorno tvrdim, ako bi se dogodilo da se u toj poreskoj stopi oporezuju autorski ugovori, mislim da bi sve kulturne institucije, koje su ionako na bočici kisika sa svojim programskim sredstvima, bile dovedene na rub finansijskog kolapsa. Zapravo, mnoge od njih ne bi mogle ništa uraditi u svojoj programskoj djelatnosti u slijedećoj godini. U ovakvoj zemlji u kojoj se izdvajaju ispod svakog nivoa nula zarez nešto procenata za kulturu, u ovoj zemlji bi značilo krah totalne kulture i to na svim nivoima, ne samo državnom nego i do nivoa entiteta i kantona i gradskih institucija kulture.

RSE: Evo da budem malo katastrofičan; može li se desiti da se ja ugrizem za jezik pa kažem kako je 2011. bila odlična kakva bi mogla biti 2012.?

Mustafć: Nažalost, prognoze za 2012. su vrlo teške. Ja sam svjestan, kao i svi ostali kulturni djelatnici i umjetnici da je ekonomska kriza svugdje u svijetu, međutim, za razliku od drugih država koje sve čine da se restruktuiraju, da na neki način spasu ono što se zove visoka kritička kultura, da ne ide i ona u lom tržišne logike, u BiH niko zato i ne mari. I tačno je ovo jedna logika, mentalni sklop ove vlasti koja se najbolje vidi u tome da se zidaju i grade tržni centri, a ne ni jedan objekat iz kulture. Posljednji objekat iz kulture koji je napravljen namjenski za kulturu je bilo Bosansko narodno pozorište u Zenici 1972. godine. Ovaj grad nije više od pola stoljeća napravio niti jedan namjenski objekat za kulturu.

RSE: Nažalost.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG