Dostupni linkovi

logo-print

Dileme nakon popisa: Popisnice u kontejneru i lažno predstavljanje


Jedan od postera tokom popisa u BiH

Jedan od postera tokom popisa u BiH

Nakon što je završen popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, počelo se sa prebacivanjem popisnica u centralno obrađivačko mjesto u Istočnom Sarajevu. I dok iz statističkih agencija poručuju da je popis protekao bez velikih grešaka, u nevladinom sektoru kažu da sve nije bilo „med i mlijeko“. Osim brojnih propusta, ostaje i nepoznanica koliki broj građana nije popisan.

Iako je prvi poslijeratni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini završen prije sedam dana, i dalje se govori o nepravilnostima koje su zabilježene tokom i poslije ovog procesa. Tako je tokom vikenda u sarajevskom naselju Dobrinja dio popisnica viđen u kontejneru za smeće, a cijeli slučaj se trenutno ispituje u Zavodu za statistiku Federacije BiH. No, ovo nije usamljen slučaj.

Web portal Popis monitor zabilježio je oko 600 prijava građana, a oko 1000 prijava iz 50 bosanskohercegovačkih opština registrovalo je Udruženje građana „Zašto ne“, kaže Darko Brkan, njihov predsjednik.

„Najveći broj njih je dolazio vezano uz pitanja koja se tiču etničkog izjašnjavanja. Veliki broj se odnosio i na ponašanje popisivača generalno, kao i na rad popisnih komisija, odnosno svih institucija vezanih za popis, tako da možemo reći da je indikativno da je došlo toliko toga, a s druge strane je očito da postoje problemi koji su bili čak sistematske prirode“, rekao je Brkan.

Osim ovih propusta, zabilježene su i prijave popisivača na rad instruktora i opštinskih komisija. Popisivač Mirnes Hodžić iz opštine Domaljevac u Bosanskom Šamcu kaže da je bilo i lažnog predstavljanja.

„Sporan je slučaj bio kako popisati domaćinstvo. Ja sam osobi koja je tražila informacije dao ono što sam ja znao. Međutim, obratio sam se i svom instruktoru, i on je od mene tražio da se osoba lažno predstavi i da popišemo domaćinstvo“, navodi Hodžić.

Hodžić je nakon ovog incidenta zamijenjen drugim popisivačem četiri dana nakon početka popisa. No, ni sa ovakvim slučajevima ne prestaju zamjerke tokom petnaestodnevnog popisivanja. I dok se u centralnom obrađivačkom mjestu u Istočnom Sarajevu trenutno prebacuju popisnice, nepoznanica je koliko građana u Bosni i Hercegovini nije popisano. Među njima su i Šefika Hadžiahmetović iz Sarajeva i Mujo Đulović iz okoline Tuzle.

„To mi je kao da mi oduzme pravo glasa, kao da nisam živa, da me nema.“

„Ne znam koji je bio datum. Nazvao sam popisnu komisiju, gospođa mi se javila, nije se predstavila, uzela je moje podatke, broj telefona i rekla da će naći popisivača iz tog djelokruga, gdje je obavljao. Međutim, nikad se niko nije javio.“

Dovoljno materijala za dalje analize

Za državni Zavod za statistiku propusti i nepopisivanje jednog broja stanovnika nisu neobični. Direktor Zavoda Zdenko Milinović kaže kako je to uobičajena pojava u svijetu i da ima dovoljno materijala za dalje analize.

„Nijedan popis u svijetu ne može da popiše baš sve osobe. Popis se radi i promatra se jedan kritični momenat, to je u našem slučaju bio 30.09. u ponoć, tako da smo mi zadovoljni obuhvatom popisa“, ističe Milinović.

Popisom su zadovoljni i u EUROSTAT-u.

„Popis je protekao u transparentnom ozračju, a posmatrači nisu imali problema u njegovom nadzoru. I najmanji incident je razmotren, što se dešava u svim zemljama svijeta, pogotovo zemljama Evropske unije. I to je nivo žalbi koji smo i očekivali. Sve je urađeno u skladu sa metodologijom i međunarodnim standardima“, kazao je direktor Piter Everers.

I dok je za statističke agencije sve bilo „med i mlijeko“, u nevladinom sektoru ocjenjuju da je daleko od toga. Kako onda objasniti zadovoljstvo agencija sa tako velikim brojem propusta, objašnjava Darko Brkan iz Udruženja građana „Zašto ne“.

„Naravno da onaj koji je odgovoran za implementaciju nekog posla neće reći da je posao urađen loše. Indikativno je da smo sreli zaista jako malo ljudi u ovom cijelom procesu koji su rekli da su potpuno zadovoljni procesom. Čak ne bih rekao da je iko s kim smo razgovarali uopšte bio zadovoljan procesom suštinski. Očito da su bili problemi koji se ne mogu zanemariti – ako ništa – pitanje zaštite podataka je nešto što se nigdje u svijetu nije dešavalo – ne postoji primjer na svijetu u kojem su popisivači nosili popisno materijal kućama na način kako je to urađeno u Bosni i Hercegovini. Samo to je dovoljno da bude adresirano, a institucije ga uopšte nisu adresirale.“

Bilo kako bilo, prvi popis nakon 22 godine, Bosnu i Hercegovinu je koštao oko 23 miliona eura. Učestvovalo je skoro 22.000 popisivača, a preliminarni rezultati mogu se očekivati u januaru naredne godine.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG