Dostupni linkovi

logo-print
Namik Alimajstorović, član Glavnog odbora Svjetskog saveza bh. dijaspore, za Radio Slobodna Evropa govori o primjedbama koje dijaspora ima na Zakon o popisu stanovništva, na način popisivanja, te o tome da li je popis prilika da se sazna tačan broj naših ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine. Povodom informacija da će podaci iz popisa biti korišteni u druge, a ne samo statističke svrhe, govore i direktor Agencije za statistiku Zdenko Milinović i Nora Selimović, glavni metodolog popisa stanovništva.

RSE: Šta su, gospodine Alimajstoroviću, osnovne primjedbe dijaspore na Zakon o popisu stanovništva, odnosno metodologiju provođenja popisa?

Alimajstorović: Osnovne primjedbe dijaspore odnose se na to što jednostavno neće svi građani Bosne i Hercegovine koji žive vani ući u konačni zbir građana BiH nakon ovog popisa, već će se voditi na nekom posebnom obrascu. To je osnovna primjedba, jer građani Bosne i Hercegovine nisu, kao što i sami znate, dobrovoljno izašli iz ove zemlje, već nakon, tokom i na početku rata, i oni nisu bili ti koji su izabrali svoju trenutnu poziciju.

RSE: Ti građani žele da budu u ukupnom broju stanovnika Bosne i Hercegovine?

Alimajstorović: Svakako, jer ti građani Bosne i Hercegovine godišnje u ovu zemlju 'ubace' nekih četiri-pet milijardi neopterećenih sredstava, oni u ovoj zemlji imaju itekako vrijedne nekretnine. Samo održavanje tih nekretnina košta, a i donosi prihod svim tim firmama i onima koji ovdje žive. Naravno, oni smatraju da je to njihova zemlja iz koje su izašli na način kao što sam već rekao. Imamo Aneks 7 koji nije završen, koji je još u procesu, jer proces povratka još nije dovršen. Kako vi onda možete nekome zabraniti da bude popisan? S druge strane, imate član 2 Zakona o popisu koji kaže da će svi građani Bosne i Hercegovine koji imaju važeću CIPS-ovu kartu, i koji se u momentu popisa budu nalazili u Bosni i Hercegovini, biti popisani.

RSE: Argument Agencije za statistiku je da su bh. državljani koji godinama žive izvan svoje domovine već popisani u zemljama u kojima danas žive.

Alimajstorović: Pazite, možda smo mi popisani u nekim zemljama, ali ja odgovorno tvrdim da u većini zemalja nismo popisani, nemamo svi dvojna državljanstva i državljanstva tih zemalja. Argument koji oni koriste na vrlo je labavim nogama, jer po podacima Ministarstva civilnih poslova 60.000 bh. državljana se ispisalo iz državljanstva BiH i uzelo druga državljanstva, a Ministarstvo civilnih poslova uopšte nema podatke koliko naših građana ima dvojno državljanstvo, jer to su privatni podaci koje niko neće moći koristiti. I sada, ja postavljam drugo pitanje: kako će taj popisivač utvrditi da je neko vani? Koji je to dokaz? To je prepušteno na volju popisivača.

RSE: Da li je ipak popis stanovništva prilika da se sazna tačan broj naših ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine, ukoliko bi oni ispunjavali formular postavljen na web stranici, a koji je namijenjenih upravo njima?

Alimajstorović: Ja sam javnu tribinu u Sarajevu neki dan iskoristio da kažem da je ovo izvanredna prilika da se ne sazna koliko naših ljudi ima vani, jer onako kako su postavili da se dijaspora popiše, da neko ko živi vani sa interneta skine taj obrazac da ga ispuni i da ga poštom pošalje ovdje u Agenciju, ja odgovorno tvrdim da od tog posla nema ništa i da će samo nekih dva-tri posto ljudi to uraditi. Oni su iziritirani iz više razloga – samim načinom i odnosom prema građanima koji žive vani.

RSE: Šta bi, po Vašem mišljenju, bio najbolji način za popis bh. dijaspore?

Alimajstorović: Jedini način da se dijaspora stvarno popiše jeste da uđe u konačni zbir građana, jer na ovaj način, da budu građani drugog reda, da im se baca prašina u oči – kao 'bićete popisani, ali eto, niste popisani' – vjerujte da ne pije vode. Svjetski savez je više od četiri godine molio, insistirao, davao prijedloge, tražio da uđe u tijelo koje će praviti zakon, itd., ali svi ti zahtjevi Svjetskog saveza, a time i bh. dijaspore nisu uvaženi, dočekani su 'na nož'. Pravu sliku ćemo imati nakon svega ovoga, a slika je jednostavna: ovim popisom dijaspora se neće popisati.

RSE: Na kraju ovog razgovora, molim Vas za procjenu Svjetskog saveza dijaspore - koliko je građana Bosne i Hercegovine u inozemstvu?

Alimajstorović: Mi svi vršimo procjene. Ovaj popis je bio idealna prilika da dobijemo tačan rezultat. Po procjenama Svjetskog saveza i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, oko 1,400.000 ljudi je vani. Nažalost, kako se situacija u ovoj zemlji ne mijenja, mi smo svjedoci da bi 80 posto mladih izašlo. Vjerovatno oni i nalaze neki put. Vrlo je teško utvrditi koliko građana Bosne i Hercegovine trenutno živi vani.

Povodom informacija da će podaci iz popisa biti korišteni u druge a ne samo statističke svrhe, da će državljani Bosne i Hercegovine koji žive izvan zemlje izgubiti neka statusna prava ako se popišu putem web stranice, da bi to moglo imati posljedice za njihovu imovinu, direktor Agencije za statistiku Zdenko Milinović govori o načinu na koji će popisom biti obuhvaćeni naši građani koji danas žive širom svijeta.

RSE: Molim Vas, možete li podsjetiti na koji način se popisom obuhvataju naši građani koji žive širom svijeta?

Milinović: Sukladno članku 40. Zakona o popisu, osobe – državljani Bosne i Hercegovine koji žive u inozemstvu a imaju prebivalište u BiH, i odsutni su duže od dvanaest mjeseci, njihovo popisivanje će se obaviti na posebnom obrascu za inozemstvo, popisnica P1-in. Državljani sami popunjavaju ovaj obrazac, to je tzv. samopopisivanje, kojeg mogu naći na stranici www.popis2013.ba na kojoj se nalazi popisnica i uputa kako će se popuniti, a također i puna adresa Agencije za statistiku BiH. Obrazac je potrebno odštampati, popuniti i dostaviti isključivo poštom. Ovo je jako bitno naglasiti – isključivo poštom na adresu Agencije za statistiku BiH, najkasnije do 15.10.2013. godine. Ovdje je jako bitno još naglasiti ono što ja ovih zadnjih dana stalno naglašavam – građani Bosne i Hercegovine koji su i u BiH, a pogotovo ovi koji su u inozemstvu – ne trebaju se bojati. Ljudi se boje da će im popisom doći u pitanje neka njihova prava, državljanstvo, imovina, izborna prava. Dakle, popis je isključivo statistička aktivnost, podaci se koriste isključivo u statističke svrhe. Nijedan individualni podatak niti imamo pravo niti ćemo dati bilo kome, tako da će osobni podaci svake osobe koja se bude popisivali biti potpuno zaštićeni.

RSE: Nekako se dovodi imovina u vezu sa popisom.

Milinović: To nema nikakve veze. Pazite, mi kroz popis prikupljamo određene podatke o stambenom fondu Bosne i Hercegovine da dobijemo jednu sliku o tome. Pošto ove osobe koje žive vani – nas ne interesuje kakav je stambeni fond tamo gdje su oni sada, te podatke ima statistička institucija koja je vršila popis u tim zemljama i gdje su svi ti građani koji su odsutni duže od dvanaest mjeseci ušli u ukupan broj stanovnika te zemlje kao rezidenti.

RSE: Koliko je bitno da se bh. dijaspora odazove popisu kako bi se između ostalog znalo koliko je državljana Bosne i Hercegovine izvan domovine?

Milinović: Jako je bitno. Sada se špekulira s raznim podacima, zato ja i pozivam sve građane koji su van Bosne i Hercegovine duže od dvanaest mjeseci, da ispune svoju građansku zakonsku obvezu i da se popišu.

Nora Selimović, glavni metodolog popisa stanovništva, kaže:

„Ima informacija da se građanima u dijaspori kaže da će im, ukoliko ne dođu u zemlju i ne popišu se, biti oduzeta imovina, da neće imati pravo da glasaju, i tome slično. Apsolutno to nema nikakve veze sa popisom. Popis je, prije svega, statističko istraživanje, popis nikome ništa niti daje, niti oduzima. Svi stanovi, sve kuće naših ljudi koji su vani, biće popisane kao kuće koje se povremeno koriste, a uopšte nije bitno ko je vlasnik toga. Još jednom ponavljam: popis nikome ništa niti oduzima, niti priznaje.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG