Dostupni linkovi

logo-print

Vlasti okreću glavu od dijaspore


Sa skupa u Mostaru o tome kako uključiti dijasporu u ekonomski razvoj BiH, mart 2014.

Sa skupa u Mostaru o tome kako uključiti dijasporu u ekonomski razvoj BiH, mart 2014.

Polovina ukupnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine živi u inostranstvu. Prema zvaničnim podacima, svake godine bh. dijaspora u Bosnu i Hercegovinu pošalje oko 1,5 milijardu eura, što predstavlja 13,4 posto bruto domaćeg proizvoda. To, već godina spašava bh. politički i privredni sistem od propasti. No, osim novca, dijaspora nudi i znanje, ali bh. vlasti okreću glavu od tog značajnog resursa, zbog čega sve više Bosanaca i Hercegovaca u inostranstvu gubi interes za dešavanja u domovini.

Teže od života u tuđini, bh. građanima u inostranstvu pada saznanje da ih institucije BiH već decenijama zapostavljaju, da politički lideri čak ni u vrijeme izbora više ne govore o ovom dijelu stanovništva.

Dijaspora je vlastima važna samo zbog jedne činjenice - svake godine u zemlju uloži ogroman novac, koji prevazilazi sve kredite koje Bosna i Hercegovina pozajmljuje od međunarodnih institucija.

O kakvim sredstvima se radi objašnjava direktorica Centra za lokalni razvoj i dijasporu Šefika Muratagić.

„U Bosnu i Hercegovinu godišnje uđe oko 3 milijarde maraka, što je nekoliko puta više od ukupnih međunarodnih investicija u BiH. Dakle, to je značajan resurs. Pored ovih novčanih donacija, značajna je razmjena znanja i iskustva, jer ogroman broj visokoobrazovanih ljudi iz BiH je rasut širom svijeta. Njihovo znanje i iskustvo svakako će nam dobro doći“, objašnjava Muratagić.

Dosadašnji odnos bh. vlasti prema dijaspori najbolje je opisao Mehmed Pargan iz Udruženja za mir, obrazovanje i kretivnost CMOK iz Tuzle.

„Mi u Bosni i Hercegovini, investitore i naše ljude iz dijaspore, i dalje gledamo kao ljude koji donose kese novca u Bosnu i Hercegovinu, a mi smo kao sjecikese, koje jedva čekaju da taj novac razgrabe na različitim nivoima i na različitim načinima”, rekao je Mehmed Pargan.

U dijaspori smatraju da nebrigom vlasti njihovi veliki potencijali ostaju neiskorišteni, a zbog ignorantskog odnosa veliki broj ljudi gubi interes za domovinom. Bh. građanin, sa stalnom adresom u Švedskoj, Dragutin Dadi Mraz objašnjava:

“Suština je u tome da će ta sredstva sve manje i manje dolaziti, što je već sad uočeno. Naime, trend u zadnjih pet godina je da dva do tri posto pada prihod koji dolazi od dijaspore u BiH. Naravno, tim tempom će trebati četrdeset do pedeset godina da se potpuno prestane finansiranje iz dijaspore, a oni idu svojim tokom. Ono što je pogrešno je da se od dijaspore dobije samo novac. U Bosni i Hercegovini uspješni su samo oni koji su shvatili suštinu ovog pitanja, koji od dijaspore uzimaju znanje. To je upravo ona razlika ‘da li da nahranite čovjeka ili ga naučite da se hrani sam”, objašnjava Dragutin Dadi Mraz.

Ne možemo dovesti investitora, koliko ih političari mogu rastjerati

Nepovjerenje u bosanskohercegovačke vlasti je očigledno.

„Svaki put bh. političari isto konstatuju: 'Pustite priču, dovedite investitore u BiH'. Ne možemo mi dovesti investitora, koliko ih političari mogu rastjerati”, slikovito je opisao Dragutin Dadi Mraz iz Švedske.

Još strašniji je podatak, koji je za sada nezvaničan, da svake godine - zbog loše ekonomske situacije - Bosnu i Hercegovinu napusti oko 10.000 građana.

„Mi danas trebamo početi govoriti o novoj bh. dijaspori iz 2000-tih. U zadnjih deset godina samo iz Podrinja je otišao veliki broj ljudi, a to je podatak koji niko ne smije da objavi. Svakodnevno odlaze medicinari, a država još uvijek nema podatke. Kad dođemo do njih biće kasno”, upozorava Mehmed Pargan iz Udruženja za mir, obrazovanje i kretivnost CMOK iz Tuzle.

Bosna i Hercegovina postepeno, nezaustavljivo gubi svoju dijasporu. Samo malo pažnje institucijama prema iseljeništvu mnogo toga bi moglo promijeniti. Toga su za sada, izgleda, samo pojedinci svjesni.

„Mi ovdje govorimo o više od 50 posto bh. iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovnika Bosne i Hercegovine. Govorimo o dva miliona ljudi u više od 50 država svijeta. Znači, vrlo bi bilo neozbiljno, ukoliko vlasti na svim nivoima, svako u okviru svojih nadležnosti, ne bude aktivno planirao te resurse”
, konstatuje Aiša Telalović iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

I dok bh. vlasti postanu svjesne potencijala koje iseljeništvo ima, jer njihova ulaganja su nekoliko puta veća od ukupnih međunarodnih institucija u BiH, poduzetni ljudi imaju ideje kako da iskoriste sredstva za razvoj Bosne i Hercegovine.

“Državna struktura je takva kakve jeste i ona se neće promjeniti ni za deset godina, zato trebamo reagovati. Treba napraviti platformu, koja će biti garant građanima iz dijaspore koji žele da investiraju. Poduzetnici iz BiH trebaju dati garanciju da sredstva iz dijaspore, te da i sredstva bh. poduzetnika budu investirana u razvoj lokalne zajednice“
, zaključuje ekonomistica Mevlida Rovčanin.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG