Dostupni linkovi

logo-print

Dijaspora i investicije: Između emocija i rizika


Mostar: Konferencija o saradnji biznismena iz dijaspore i BiH, 26. jul 2013.

Mostar: Konferencija o saradnji biznismena iz dijaspore i BiH, 26. jul 2013.

I pored toga što bh. dijaspora već održava u životu ekonomiju te zemlje, očekivanja su u Bosni i Hercegovini da bi uspješni biznismeni iz BiH, koji sada žive širom svijeta, trebali investirati u zemlju iz koje potječu, a koja je u teškim ekonomskim problemima i gdje je preko pola miliona nezaposlenih.

Statistike, koje prenose bh. mediji, pokazuju da se novčane dotacije, koje godišnje rodbini u domovini šalje brojna bh. dijaspora, mjere i u milijardama eura, te da, zapravo, baš taj novac održava u kakvom-takvom životu ekonomiju BiH.

S obzirom na oprez i suzdržanost stranih investitora, koje odbija dugogodišnja nepovoljna politička i opšta društvena klima, te komplikovana administracija, očekivanja su da bi upravo uspješni bh. biznismeni, koji sada djeluju širom svijeta, mogli i trebali pokretati biznise u BiH i time angažovati makar dio armije nezaposlenih.

Međutim, analitičari upozoravaju da emocije nisu dovoljan razlog za dijasporu da uloži svoj novac u Bosni i Hercegovini.
Igor Gavran

Igor Gavran


„Može se reći donekle i nemoralnim očekivati od naše dijaspore, kojoj nije pruženo ništa od strane države Bosne i Hercegovine, i sada očekivati od tih ljudi da teško stečeni novac ulažu samo iz nekih domoljubnih ili obiteljskih razloga“, kaže savjetnik u državnoj Vanjskotrgovinskoj komori, Igor Gavran.

Slučajeva ulaganja biznismena iz bh. dijaspore u domovini već ima. Sead Šejtanić je još prije jedanaest godina u Mostaru otvorio fabriku namještaja, a gotove proizvode prodaje u Norveškoj. Ovo je njegovo iskustvo sa bh. birokratijom:

„Procedura je teška, trenutno, dakle, to se ne može porediti sa Norveškom ili nekim drugim zemljama. Znači, na tome se treba dobro poraditi. Da je lako – nije, treba truda. Svako se mora da potrudi da bi bilo nešto.“

Porodica Estebana Milovića već dvije generacije živi u Argentini. On je sa suprugom i djecom u Trebinje došao tek u posjetu, a potom se odlučio investirati u poljoprivredu. Danas je dio priče Akcionarskog društva Popovo Polje. Njegova iskustva su pozitivna.

„Što je manja sredina i što se manje stvari dešava, nekako je možda i lakše da pokrenete stvari, jer ljudi vide tu priliku. Sud je odmah napravio rješenje, advokat je odmah otkucao papire, nije bilo problema. Možda u većim sredinama ima više čekanja, da ne kažem prepreka, više birokratije, možda su funkcioneri više zauzeti“, kaže Milović.

Poboljšati poslovni ambijent

Gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić, kaže da očekuje bolje povezivanje poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini i onih koji trenutno djeluju u dijaspori, širom svijeta.

„Da naši ljudi koji su danas po svijetu pomognu bržem razvoju i da oni svoja znanja i svoja iskustva i svoja sredstva, ako je to moguće, ulože na ove prostore. Mi ćemo se potruditi da im taj posao olakšamo“, naveo je Bešlić.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vjekoslav Bevanda, takođe ističe da je zadatak svih nivoa i izvršne i zakonodavne vlasti u zemlji da stvaraju uslove za privlačenje kapitala. Zato je, ističe, ključno pitanje:

„Koliko ćemo goste, ljude koji su podrijetlom s ovih područja, uspjeti uvjeriti da je i ovo zemlja neiskorištenih kapaciteta, mladih, sposobnih, obrazovanih ljudi i koliko će to rezultirati biznisima i novim radnim mjestima.“
Vjekoslav Domljan

Vjekoslav Domljan


Stručnjaci zato upozoravaju da je napokon potrebno poboljšati poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini. Šta to konkretno znači, objašnjava ekonomski stručnjak, prof.dr. Vjekoslav Domljan.

„A to znači da se pritiskom na dugme može potencijalnom investitoru objasniti sve što ga interesira. Svi propisi, veličine poreza, dobivanje dozvola itd,“ navodi Domljan.

Podršku povezivanju bh. biznismena iz dijaspore sa poslovnim ljudima u zemlji pruža i međunarodna zajednica. Tako je Švedska, zemlja koja je tokom rata ugostila veliki broj bh. izbjeglica, još 2007. godine pokrenula poseban poslovni program, a na jesen planiraju osnivanje specijalnog fonda za podršku biznisima u BiH, na šta će moći aplicirati mikro i manja preduzeća iz obje zemlje.

"Radićemo zajedno kako bismo osigurali najbolje ekonomske i društvene uslove za zemlju čiji ljudi imaju brojne vještine i ambicije, a svakako i pravo da očekuju napredak u korak sa svojim susjedima", rekao je ambasador Bosse Hedberg.

Savjet za sve ljude u BiH ima i Vlado Vukoja. On posjeduje kompaniju u Švicarskoj, koja se bavi proizvodnjom alatnih mašina, koje zatim izvoze u osam zemalja Evrope. Vukoja za naš radio kaže da je ulaganje u Bosni i Hercegovini opšti pojam. "Ovdje treba posla. Njega ima u Njemačkoj, dok u BiH treba znanja", smatra Vukoja i naglašava:

„Kad Nijemac čuje da ovdje zna neko ovako raditi, onda će donijeti posao, jer mu je ovdje jeftinije. To je put, a ne nekakve molbe: 'Donesite nam posla!'. Kojeg? Za koga? Šta?“
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG