Dostupni linkovi

logo-print

Dijagnoza crnogorskog društva: Funkcionalna nepismenost


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Gdje se nalazi crnogorsko društvo u savremenim trendovima funkcionalne pismenosti, ako ima gotovo trećinu stanovnika sa završenom ili čak nekompletiranom osnovnom školom, kao i srednjoškolce koji su među 15 najslabijih na međunarodnom PISA testiranju?

Crna Gora, u odnosu na zemlje regiona, ima mali broj nepismenih, nešto više od 8.000, ali zato ima trećinu stanovništva sa nezavršenom osnovnom školom ili završenim samo osnovnim obrazovanjem. Ukoliko se ovim brojkama doda podatak da su rezultati crnogorskih srednjoškolaca, sa poslednjeg međunarodnog PISA testiranja, među 15 najlošijih - postavlja se pitanje - Koliko je crnogorsko društvo funkcionalno pismeno?

Srđan Perić, član skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, kaže da je "ukupna slika poražavajuća" i povlači paralelu sa 80-im godinama prošlog vijeka.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

"Iz godine u godinu taj nivo pismenosti ne raste. U najboljem slučaju stagnira, mada nemamo nekih egzaktnih istraživanja, na odnosu kojih bi smo to dokazali jer ta istraživanja su počela da se rade u Crnoj Gori od 2006. godine. To su istraživanja koja prate funkcionalnu jezičku i matematičku pismenost, prije svega", smatra Perić i dodaje:

Svakako da je 90-tih, pa i 80-tih, ta pismenost bila na značajno većem nivou. U 20 i nešto godina tapkamo u mjestu. To može samo da brine jer onaj, ko nema dovoljno izgrađenu funkcionalnu pismenost, teže usvaja nova znanja, teže ga promjenjuje i za posljedicu imamo neefikasno društvo."

Osnovna definicija pismenosti se tokom godina mijenjala, pa u savremenom svijetu, savremena definicija pismenosti podrazumijeva i informatičku pismenost, ali prije svega - kritičko čitanje i primjenjivanje stečenih znanja.

"U svijetu koji se brzo mijenja, nije potrebno samo pročitati nešto, a ne znati kako organizovati nove nizove podataka ili kako pronaći u njima određeni manipulativan potencijal, namjeran ili nenamjeran. Cjeloživotno, permanentno, stalno obrazovanje je također dio te definicije pismenosti. I to je u najkraćem ono što se promijenilo", tvrdi profesorica Božena Jelušić.

Pismenost, i funkcionalna, ali i ona druga, elementarna, kod crnogorskih đaka i studenata je na nezadovoljavajućem nivou.

"Ne zbog toga što su oni krivi, već što je obrazovni sistem u takvom stanju, ne njeguje se kritička misao. Kritička misao je usko povezano sa pismenošću jer nas tjera da se usavršimo i radimo na sebi. Proces opismenjavanja traje tokom cijelog života", smatra član Odbora, Srđan Perić.

Pored činjenice da su rezultati naših srednjoškolaca na PISA testiranju među najslabijima, i da Crna Gora ima gotovo trećina stanovnika, starijih od 15 godina, sa završenom samo osnovnom školom ili nepotpuno završenim osnovnim obrazovanjem, postavlja se pitanje - gdje je onda crnogorsko društvo na ljestvici evropske pismenosti, obzirom na obrazovnu strukturu stanovništva i količinu usvojenog znanja srednjoškolaca?

"Ovaj podatak je prilično obeshrabrujući. Ne stavlja nas, zaista, ni na kakvo dobro mjesto i može se na više načina tumačiti. Može se dijelom tumačiti kao nasljeđe prošlosti, osobito u ruralnim dijelovima. Međutim, to je površno objašnjenje. Dovoljno je samo uzeti primjer Južne Koreje, koja je imala svega jednu trećinu pismenih stanovnika. Kada je shvatila da ima od svega samo ljudski kapital, sistemom meritornosti povećala je produktivnost sopstvene zemlje na neviđeni nivo", odgovara profesorica Božena Jelušić, te naglašava:

Božena Jelušić

Božena Jelušić

"U našem društvu nije nikad zaživio proces meritornosti - zbog obrazovanja, ustvari stidljivo jeste, u socijalizmu, ali samo tada. I onda je tranzicijom u potpunosti urušen. Danas je to jedna višestruka dijagnoza. Ona je dijagnoza, ako hoćete, načina kako smo mi shvatili tranziciju i kako smo shvatili znake ukupne retardacije našeg društva, i ekonomske i svake druge."

Iako u Crnoj Gori postoje prilagođeni programi za obrazovanje odraslih, kako za osnovnu, tako i za srednju školu, ova populacija uglavnom nije zainteresovana za nastavak školovanja.

"Većina njih, ne da nije zainteresovana, već oni imaju neki posao. Rade i imaju svoje živote organizovane na neki način. Jedino kada poslodavac od njih to traži, ili neka situacija, kada su uslovljeni da imaju završeno osnovno obrazovanje ili srednje, oni se tada javljaju i interesuju gdje to mogu da završe", kaže Ljiljana Garić, rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih u Centru za stručno obrazovanje.

Profesorica Božena Jelušić smatra da problem leži u samom sistemu, te zaključuje:

"Na obrazovanje ne gledamo kao na razvoj cjelovite ličnosti, a to je nova definicija pismenosti. Dakle, ovaj podatak je cjelovita dijagnoza. On je odlično polazište za suočavanje sa bolešću društvenog organizma. Na taj način ga ja razumijem i na taj način ga tumačim."

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG