Dostupni linkovi

logo-print

Dijagnoza tržišta rada u BiH - zastrašujuća pasivnost


Vjekoslav Domljan

Vjekoslav Domljan

Gotovo 1,5 miliona stanovnika Bosne i Hercegovine ne vjeruje da će ikada naći posao, a ako se tom broju pridoda stvarni broj nezaposlenih, onda je u BiH dvije trećine stanovništva ili nezaposleno ili neaktivno. Posmatrajući samo neaktivnost stanovništva, Bosna i Hercegovina je rangirana među posljednjim u svijetu, pokazala je studija "Dijagnoza tržišta rada u BiH" koju je realizirao Ekonomski institut Sarajevo.

Radno sposobne osobe koje nisu zaposlene niti traže zaposlenje čine dvije trećine stanovništva u Bosni i Hercegovini. Ovaj alarmantni podatak dodatni je problem za Bosnu i Hercegovinu, koja ima nisku stopu rasta.

Ekonomski rast zasniva se na produktivnosti, a doprinos zaposlenosti u stopi je veoma mali, ocjenjuje ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan, koji je jedan od autora studije „Dijagnoza tržišta rada u BiH“.

Grafik o nezaposlenosti iz analize

Grafik o nezaposlenosti iz analize

Zbog masovne nezaposlenosti i posebice neaktivnosti, morate imati visoku stopu rasta. Mora se vratiti na one stope rasta koje je imala prije izbijanja globalne krize, a to je šest do sedam posto rasta dohotka godišnje. Niska je stopa agregatne štednje, prema tome, nema investicija, a koliko je to teško stanje, možete samo zamisliti – u slučaju da naiđe monetarni helikopter pa ispusti osam milijardi dolara, i da nema nikakvih drugih prepreka stvaranju radnih mjesta osim financijskih, i da se onda svi oni koji su realno nezaposleni - a to je negdje 311.000 osoba – zaposle, omjer zaposlenih i penzionera bi se povećao na 1,6:1. Onda bi se stopa zaposlenosti bh. ekonomije podigla, prema našim analizama, sa 40 posto na 56 posto. To je ono što smo računali koliko je Bosna i Hercegovina daleko od Evrope u terminima radnih mjesta. Ako bismo uzeli zvanične podatke, to bi bilo 600.000, ali, ako bismo iskorigirali te podatke, onda bi to bilo oko 300.000 radnih mjesta. Toliko je BiH daleko od Evropske unije", kaže Domljan.

Veliki broj nezaposlenih i mala ponuda poslova stara je boljka bh. ekonomije. Još teži problem je veliki broj neaktivnih nezaposlenih osoba u bh. društvu. Jer ako je 80 posto građana duže od godinu dana nezaposleno, a 50 posto nema nikakvo iskustvo, onda se postavlja pitanje, kažu ekonomisti, ko će zaposliti te ljude.

Upoređujući BiH po broju zaposlenih odnosno nezaposlenih u odnosu na Evropsku uniju, čak i sa zemaljama koje unutar evropske zajednice loše kotiraju, Bosna i Hercegovina je daleko iza njih.

Imamo u vidu kolika je nezaposlenost, stvarna nezaposlenost, i kolika je neaktivnost. Kad se to dvoje uzme u obzir, mi to zovemo pasivnost, onda se vidi da je Bosna i Hercegovina po stopi pasivnosti – ako se izuzme Palestina – zapravo najgore plasirana zemlja na ovoj planeti. To je stopa od oko 67 posto. Prema tome, pasivnost stanovništva je zastrašujuća.

I nivo obrazovanja, pa i pol, utiče na pasivnost pri traženju posla, objašnjava Domljan.

Grafik o nezaposlenosti iz analize

Grafik o nezaposlenosti iz analize

Možemo reći da se taj broj kreće od jedan do jedan i po milion. Ako uzmemo zvanične podatke, taj broj iznosi oko 1,5 miliona ljudi. Znači, od 2,6 miliona ljudi koji su radno sposobni, 1,5 milion je neaktivan. Od toga su dvije trećine žene, a od toga dvije trećine su sa osnovnom ili manje od osnovne škole. Ovo pokazuje kako je teško ove neaktivne pretvoriti u zaposlene. Bez dobrih programa za ruralni razvoj, jer BiH je gledano u cjelini još uvijek ruralna zemlja, vrlo će teško biti smanjivati ovu neaktivnost.“

Strategija Evropske unije je da do 2020. godine, stopa zaposlenosti bude 75 posto. Da bi Bosna i Hercegovina dostigla i najlošije rangirane zemlje Evropske unije treba da kreira 300.000 radnih mjesta. Kako to uraditi, odgovora Vjekoslav Domljan:

„Govorili smo da je teško upravljati bh. ekonomijom sa stanovišta agregatne tražnje zato što nema dovoljno institucija, nema dovoljno instrumenata, nema čak ni dovoljno političke volje, pa prema tome, ostaje da se okrene strani ponude, da se vidi šta bi to mogle biti lokomotive razvoja, a njih nije problem prepoznati, jer dvije trećine bh. izvoza ostvari zapravo sto izvoznika. Dakle, mi znamo koje su otprilike lokomotive razvoja. Treba vidjeti kako su one distribuirane po regijama, i onda bi trebalo od toga stvarati određene zametke izvrsnosti i sa tim ljudima koji svaki dan polažu test uspješnosti na ino tržištu, to su kompanije koje svaki dan izvoze, njih treba podržati programima, projektima, politikama ekonomske politike. To je način koji obećava da se može smanjiti pasivnost, odnosno neaktivnost i nezaposlenost bh. društva.“

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG