Dostupni linkovi

logo-print

Uz desetljeće Documente: Za bolju suradnju tužiteljstava Hrvatske i Srbije


Nevladina udruga za ljudska prava Documenta obilježila je 10 godina rada. Iako imaju niz aktivnosti na suočavanju s prošlošću, monitoring suđanja za ratne zločine ima najveću važnost za prevladavanje posljedica ratnih sukoba. Evo što o dosadašnjim pomacima i aktualnim problemima vezanim za ta suđenja kažu sami monitori.

Ima ozbiljnih pomaka nabolje na suđenjima za ratne zločine pred hrvatskim sudovima, a svatko pošten priznat će da je dio zasluga i na monitorima iz grupa za ljudska prava, koji prate ta suđenja i o nedostacima, ali i o pomacima na bolje, izvještavaju javnost. Prvo dobre vijesti:

„Velik je pomak u tome što se sudi pripadnicima i jednih i drugih postrojbi i što rezultati analize pravomoćnih osuđujućih presuda pokazuju da su posljednjih godina ujednačeni kriteriji u odmjeravanju kazne pripadnicima srpskih i hrvatskih postrojbi, makar i danas bilježimo izuzetke. Naime, i danas se bilježi – naročito na prvostupanjskim postupcima – da se pripadnicima srpskih postrojbi i dalje izriču znatno veće kazne nego pripadnicima hrvatskih postrojbi, ali Vrhovni sud Hrvatske tu onda radi korekcije“, konstatirao je donedavni dugogodišnji monitor suđenja iz osječkog Centra za mir Mladen Stojanović.

A što se problema tiče, oni su konstantni – brojni slučajevi neprocesuiranih miniranja kuća građana srpske nacionalnosti i protupravnih deložacija i slabo ili tek iznimno procesuiranje pripadnika hrvatskih postrojbi za zločine koji nisu rezultirali smrtnim posljedicama.

Problem su i brojni zločini pripadnika srpskih postrojbi nad nesrpskim stanovništvom koji nisu procesuirani, a niz postupaka protiv njih vođen je u odsutnosti.

Također, upozorava kolega Stojanović, činjenica da se po svijetu uhićuje pripadnike raznih srpskih postrojbi optuženih ili osuđenih za ratne zločine, a da se onda te postupke nakon njihovog izručenja Hrvatskoj obustavlja govori da brojne osude i optuženja iz devedesetih i dalje nisu raščišćena.

Srbija jošk kalkulira

Suradnja Hrvatske i Srbije na procesuiranju ratnih zločina je osjetljivo pitanje. Dobra je suradnja ostvarena u slučaju ratnog zločina u selu Sotin gdje je ujesen 1991 ubijen 61 hrvatski civil, ali to se desilo na inicijativu obitelji hrvatskih žrtava koje su se izravno obratile Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji, jer su osumnjičenici pobjegli u Srbiju. Suđenje još nije počelo zbog štrajka advokata u Srbiji.

„Nakon Sotina nema novih pomaka,“ upozorava Veselinka Kastratović, monitorica iz osječkog Centra za mir:

Veselinka Kastratović, foto: Enis Zebić

Veselinka Kastratović, foto: Enis Zebić

„Postoje tu vrlo krupni zločini kao onaj u Bogdanovcima, koji je do danas u nekoj istražnoj fazi. Ljudi su tamo – prema onome što smo mi vidjeli – pomalo očajni, jer se ništa konkretno ne radi, nitko nije optužen za taj zločin koji se dogodio u Bogdanovcima. Tamo je 80 i nešto ljudi poubijano, a dosta njihovih posmrtnih ostataka nije ni pronađeno. Zatim – slučaj Sremski Čakovci. Nikome nije suđeno za ubijene civile i hrvatske branitelje koji su nađeni u masovnoj grobnici u onom bunaru, pa onda slučaj Bokšić…“, podsjeća Kastratović.

Kako se uglavnom potencijalni budući optuženici za ove ratne zločine nalaze u Srbiji, kolegica Kastratović sugerira da ti slučajevi dođu na dnevni red sljedećih susreta hrvatskog i srpskog tužiteljstva:

„Ja u svakom slučaju mislim da bi trebalo intenzivnije raditi na razmjeni tog materijala, a posebno u odnosu na pripadnike jugoslavenske narodne armije. Jer, Srbija još uvijek kalkulira i ne želi se baviti visokim oficirima JNA, a ja osobno ne vidim nijedan razlog da Hrvatska ne ustupi te dokaze i da se jednostavno natjera Srbiju, posebno u ovoj situaciji kada su otvorili pretpristupne pregovore i kada bi trebali pokazati Europskoj uniji da imaju konačno namjeru procesuirati, odnosno istraživati pripadnike JNA.“

Ove se godine monitoring suđenja obavlja volonterski, jer Documenta nije prikupila sredstva za plaćanje monitora. Vjeruju da će ih sljedeće godine imati.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG