Dostupni linkovi

Deset godina logora Guantanamo


10 godina Guantanama
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:55 0:00
VIDEO: Logor Guantanamo - deset godina postojanja

Priredili: Mirjana Rakela i Nedim Dervišbegović

U srijedu se obilježava 10. godišnjica otvaranja američkog vojnog logora za pritvorenike u zaljevu Guantanmo u američkoj vojnoj bazi na Kubi.

Sveukupno je 779 pritvorenika bilo smješteno u logor Guantanamo od kada je prva grupa zarobljenika stigla 11. januara 2002.

Američka vlada, predvođena predsjednikom Georgeom W. Bushom, uspostavila je logor nakon što su američke snage izvršile invaziju na Afganistan kako bi napale mrežu al-Kaida, optuženu za napade otetim avionima u kojima je 11. septembra 2011. godine u Njujorku ubijeno 3.000 ljudi .

Logor je uspostavljen za pritvaranje i ispitivanje pritvorenika osumnjičenih za veze sa al-Kaidom i sa drugim grupama koje Sjedinjene Države smatraju terorističkim organizacijama.

Američko ministarstvo pravosuđa savjetovalo je da logor Guantanamo bude smatran kao da je izvan američke pravne nadležnosti.

Organizacije za ljudska prava su osudile Washington zbog logora, optužujući ga za drastična svakodnevna kršenja ljudskih prava.

CIA je priznala korištenje, u međuvremenu zabranjene, tehnike "waterboarding" -- simuliranog utapanja -- tokom ispitivanja zatvorenika.

Predsjednik Barack Obama je, nakon što je zamijenio Busha u Bijeloj kući 2009. godine, naredio zatvaranje logora u januaru 2010. godine ali je on i dalje otvoren.

Povodom godišnjice, Amnesty International je objavio specijalni izvještaj, u kojem nezatvaranje logora naziva "otrovnim nasljeđem" za ljudska prava.

Danas se u logoru još uvijek nalazi 171 pritvorenika - 11 njih je pritvoreno bez podizanja optužnice od kada je logor otvoren.

Dvedeset sedam pritvorenika je iz Jemena. Vraćanje pritvorenika u ovu zemlju može biti obustavljeno zbog uporišta al-Kaide u nekim dijelovima zemlje i nesigurnosri zbog nemira.

FOTOGALERIJA: Guantanamo

Kada je Saudijska Arabija 2009. godine imenovala 85 ljudi koji su najtraženiji teroristi, 11 njih je imalo slične biografije. Svi su bili pritvoreni u logoru Guantanamu, prošli su kroz vladin program rehabilitacije nakon što su vraćeni u Saudijsku Arabiju i nakon toga su pobjegli u Jemen gdje su se pridružili al-Kaidi na Arabijskom poluostrvu.

Nema više represije, ali dom je daleko (Priča Menada Zaimia i Daisy Sindelar)

Bilo je to dugo putovanje za Abu Bakera Kasima, etničkog Ujgura koji je pobjegao u Afganistan da bi izbjegao kinesku represije u rodnoj Xinjiang provinciji.

No, u Afganistanu je bio uhapšen pod sumnjom za terorizam i izručen u Guantanamo, gdje je proveo više od četiri godine u pritvoru.

Godine 2006. je proglašen nevinim i oslobođen. No, američke vlasti su shvatile da bi kod kuće mogao biti ponovno izložen represiji, pa je Kasim poslan u Albaniju.

Taj potez poštedio ga je osvete kineskih vlasti, koje ga optužuju za vezu s Istočno turkmenskim islamističkim pokretom, militantnom grupom koja se bori za nezavisnost Ujgura.

No, Kasim je morao početi novi život.

Danas, 43 -godišnjak radi u halal pizzeriji u albanskom glavnom gradu Tirani. Ima udoban životni ritam, stanuje u stanu koji plaća albanska vlada i svakodnevno odlazi u lokalne džamije. Naučio je albanski, ali ga govori s jakim naglaskom. Redovito se sastaje sa svojim prijateljima, uključujući četvoricu Ujgura koji su također iz Guantanamo poslani u Albaniji.

Uskoro će postati otac, jer će njegova druga supruga – također etnička Ujgurka krajem mjeseca roditi djevojčicu .

Njegov dom u Xinjiangu čini mu se jako daleko, ali su sjećanja vrlo snažna. Kasimova prva supruga i dalje živi tamo, zajedno sa svoje troje djece.

Prošlo je 12 godina od kada ih nije vidio, ali su u kontaktu preko interneta. Nekoliko albanskih Ujgura se također ponovno oženilo jer nisu uspjeli uvjeriti vlasti da daju azil njihovim obiteljima iz Kine.

Abu Baker Kasim
Abu Baker Kasim
Abu Baker Kasim kaže da je njegov život danas u Albaniji.

"Ja sada živim ovdje. Naravno, nedostaje mi moja zemlja i moji ljudi, ali uspio sam ovdje, i sada sam tu. Možda se vratim jednoga dana, kao i moji prijatelji, kada dobijemo nezavisnost. No, mi se plašimo napustiti Albaniju. Albanska država plaća naše stanove, platili su nam dodatno oobrazovanje. Opredjeljili smo se za Albaniju kako bi vratili vlastite živote u svoje ruke“, kaže Kasim.

Kasim još uvijek ima noćne more od vremena provedenog u Guantanamo, gdje , kako kaže „nema zakona“.

Ipak, vjeruje da će se upravo zahvaljujući Sjedinjenim Američkim Državama jednog dan vratiti kući, u nezavisnu ujgursku državu.

„Bez pomoći SAD i EU svoju državu nećemo dobiti“, uvjeren je Kasim.
XS
SM
MD
LG