Dostupni linkovi

logo-print

Demokratija po bosanskom receptu


Lideri šest političkih stranaka na jednom od sastanaka

Lideri šest političkih stranaka na jednom od sastanaka

Autokratija nije specifičan bosanskohercegovački problem, ali je evidentno da u BiH postoji problem liderstva. Tako šest predsjednika političkih partija u BiH odlučuju bukvalno o svemu, od kadrovskih rješenja u svojim strankama, do najbitnijih pitanja u državi. Raskol u Socijaldemokratskoj partiji nije usamljen primjer.

U modernoj političkoj istoriji skoro da i nije zabilježeno da su se u vladajućim partijama smjenjivali predsjednici. U isto vrijeme članstvo im se rasipalo, a partije dijelile i stvarale nove, upravo zbog autokratskih metoda na osnovu kojih su ustrojene političke partije.

Bosanskohercegovačkim političarima puna su usta demokratije dok vladaju gvozdenom rukom što partijama na čijem su čelu, što vladama i parlamentima kada na izborima osvoje vlast.

Tako se šest poltičkih lidera, kako ih zovu, posljednjih nekoliko godina dogovaraju o svemu u državi. Da karikiramo - od komunalnih problema do državnog budžeta. U takvoj situaciji postavlja se pitanje čemu služe entitetski i državni parlamenti i vlade ukoliko se zna da njima opet upravljaju ti isti lideri.

„Mi imamo navodne harizmatične vođe, koji su kao bogom dati da odlučuju šta je dobro, šta je loše, da postavljaju, da kadroviraju, da kreiraju politiku itd. Lagumdžija tu nije izolovan slučaj, mi imamo isti slučaj, recimo, sa Strankom za BiH, za koju ne bi niko znao ništa da nema svog harizmatičnog lidera Harisa Silajdžića, za kojeg ne znamo ni gdje živi. Imamo slučaj i sa strankom Fahre Radončića, gdje svi znaju samo da ima neki harizmatični lider. Ali recimo i za SDA - poslije smrti Alije Izetbegovića nije iznjedrila lidera. Bosna je umorna od lidera, stranačkih lidera koji nemaju nikakvu svijest o demokratizaciji u vlastitim redovima, koje se slijepo sluša, gleda bez pogovora. I kad se pojavi neko ko iskače iz te uobičajene kolotečine, taj je uljez, taj je izdajnik. Imamo, dakle, jedan potpuno autokratski model vladanja u strankama, a onda se preko stranaka ta stvar distribuira i na društvo i na državu i institucije države“, ocjenjuje urednik magazina Slobodan Bosna Senad Avdić.

Autokratski odnos prema vlasti nešto je što dominira u BiH, smatra Srđan Dizdarević iz Helsinškog komiteta BiH.

„Vi imate sad dogovaranje šest lidera političkih partija, primjera radi. To osnažuje lidere stranaka, i taj način donošenja odluka. Ne donose se, dakle, odluke niti u parlamentima, niti na bilo koji način koji se demokratski provjerava, već se šefovi, lideri, mali bogovi dogovaraju kakva će biti rješenja, kakvi će biti dogovori, i to je onda ono što sve obavezuje njihove sljedbenike, ali i nas, građane BiH, koji smo implicite uvučeni u jedan takav način odlučivanja“, kaže Dizdarević.

Igra "velikih vođa"

Raskol u Socijaldemokratskoj partiji na liniji Lagumdžija - Komšić nije usamljen primjer u BiH. U modernoj političkoj istoriji, osim promjena koje su se desile u Stranci demokratske akcije, nije zabilježeno da su se u vladajućim partijama smjenjivali predsjednici. U isto vrijeme članstvo im se rasipalo, a partije dijelile i stvarale nove, upravo zbog autokratskih metoda na osnovu kojih su ustrojene političke partije. Tako danas imamo dva HDZ-a, dvije Stranke demokratske akcije, a od SDP-a je nastalo niz novih, manjih, opet socijaldemokratskih partija.

Bosanskohercegovački političari nisu ni imali mogućnost da postanu demokrati jer su naslijedili autokratsku epohu, kaže novinar Ahmed Burić.

„Ako poredite, recimo, Lagumdžiju i Silajdžića - hajde da ne idemo u RS, tamo znamo sve, tamo ima jedan, on diktira, on je centralizirao korupciju, s njim se da sve dogovoriti, što ja ne kažem da je dobro, ali je efikasnije u odnosu na tamo gdje pretendira pet ili šest ljudi na to da budu glavni. E šta se sad događa Lagumdžiji? Događa mu se vrlo slično onome što se događalo Silajdžiću. Oni izlaze iz iste epohe, samo su njihovi predznaci drugačiji - ovaj je fomiran na nekim sarajevskim i nekim američkim univerzitetima, a ovaj je formiran u Prištini i u Kairu, ali kad pogledate tu stvar suštinski, vi vidite da su njih dva oba povjerovali da će im Amerika stati iza leđa i da su oni eksluzivni nasljednici u ovom slučaju narodnog vođe Izetbegovića“, rekao je Burić.

Urednik magazina Slobodna Bosna Senad Avdić navodi:

„U RS je ta stvar još notornija i duža. Imamo tamo jednog čovjeka koji je na čelu stranke, koji je na čelu države, formalno nema nikakvih ovlaštenja da vodi politiku vlade, međutim svi ti ljudi koji su tamo, od premijera pa do zadnjeg pomoćnika, su ljudi koji je odabrao lider.“

Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović kaže da nije problem u ličnostima već u lošem političkom ustrojstvu.

„Građen je da preko jedne osobe riješi probleme, članovi partije to isto očekuju od jedne osobe. Svodi se praktično na diktatorski kontekst, gdje kad već toliko ljudi daje jednoj osobi takve moći, ta osoba vrlo brzo prijeđe u onu dimenziju koja podrazumijeva apsolutnu vlast - i najčešće se tako i ponašaju“, ističe Trifunović.
Poster sa stranačkim liderima - ilustracija

Poster sa stranačkim liderima - ilustracija


I dok se političari igraju velikih vođa, građani to rijetko kažnjavaju. Zbog toga urednik studentskog EFM Radija Zoran Ćatić smatra da građani pristaju na čnjenicu da njima u ovom trenutku u BiH upravlja šest ljudi.

„Mi pristajemo na to da imamo gomilu parlamenata koji ništa ne rade, a da se dogovara šest lidera. Mi pristajemo na sve te stvari, što je meni strašno, a tu je upravo ta želja da mi želimo autokratiju, mi želimo da imamo jednog ili da imamo dvojicu. Niko ne priča o tome šta je Željko Komšić uradio za svoja dva mandata. Ne znam da je išta uradio. Niko ne priča o tome šta je Lagumdžija uradio. Nije ništa uradio“, naglašava Ćatić.

A da političarima u autokratskom načinu vladanja pomaže i odnos građana prema svemu što se dešava oko njih, u jednom od intervjua govorio je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Besim Spahić.

„I šta smo mi? Ništa. Receptori. Dakle, mazohisti koji smatramo da ova država i postoji zbog ovih ovoliko partija - 117 partija je registrovano u BiH gdje 3,5 miliona ljudi živi. Dakle, imamo idolopoklonski mentalitet. I dođe na čelo ovaj i mi mu damo glasove, ali ’neka - kad imaju oni svog Dodika, nek imamo i mi našeg Brankovića’“, kazao je Spahić.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG