Dostupni linkovi

logo-print

Decenija CIN-a: Ljude zanimaju priče u kojima se mogu prepoznati


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) 20. novembra obilježava deset godina uspješnog rada, odnosno pripreme i objavljivanja brojnih istraživačkih tema - od organizovanog kriminala, imovine političara, kulture i religije do sporta. Tim povodom razgovaramo sa Renatom Radić-Dragić, glavnom i odgovornom urednicom CIN-a.

RSE: Šta biste izdvojili iz deset uspješnih godina rada Centra za istraživačko novinarstvo?

Radić: Izdvojila bih da smo do sada uradili skoro 400 istraživačkih priča, da smo radili na 35 različitih tema, više od 500 medija objavilo je CIN-ove priče. Priče su objavljene 7.330 puta, a objavljivani smo u štampanim i elektronskim medijima, u Bosni i Hercegovini ali i inozemstvu. Imali smo jako puno posjeta preko društvenih mreža na našoj stranici. Imali smo jako puno priča koje su imale konkretan rezultat i efekat.

RSE: Možete li neke od njih izdvojiti?

Radić: Mogu. Evo, ovogodišnja priča o hraniteljstvu, o djeci koja su bila u hraniteljskim obiteljima – za promjenu, kao rezultat istraživanja, desilo se da će se u zakon o hraniteljstvima uvrstiti kontrolni mehanizmi. Nakon nekih naših istraživanja podignute su optužnice. Recimo, istraživanje o Nedžadu Brankoviću, bivšem premijeru Federacije BiH, pomoglo je tužiteljstvu u podizanju optužnice. Nakon istraživanja o imovini Kemala Čauševića, nekadašnjeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje, on je uhićen. Bilo je jako puno reakcija; sjećam se kad smo radili istraživanje o tome kako se dodjeljuju branitelji po službenoj dužnosti, izmijenjen je sistem načina odabira branitelja po službenoj dužnosti. Bila je jedna priča o sudiji koji nije bio baš 'dobar' kandidat za Sud BiH. Nakon istraživanja, sudac je vraćen gdje je bio. Nakon istraživanja o preparatu Kamagra, koji je bio nelegalno u prodaji, inspekcija je reagirala i Kamagru povukla. Znači, imamo priče koje imaju konkretan rezultat i učinak.

RSE: Šta mislite, za prosječnog građanina ili onog ko čita vaše tekstove, koje su teme najzanimljivije?

Radić: To su priče koje se tiču većine građana, one su najčitanije. Naše istraživanje o sigurnosti hrane, recimo, imalo je nevjerojatnu čitanost – zato što nema čovjeka koji ne konzumira hranu. Priče o zdravstvu jako su čitane, jer nas to sve direktno pogađa. Znači, sve one priče gdje se običan čovjek može prepoznati, to su one koje nam donose najveću čitanost, to su priče i teme za koje nam se ljudi obraćaju da ih istražujemo. Zapošljavanje u državnoj službi – to je tema koja ljude jako zanima. Na jedno radno mjesto, kada se raspiše natječaj, jako puno ljudi aplicira, jer je država najbolji poslodavac. Takvo zapošljavanje je tema koja je stalno zanimljiva. Naravno, i imovina jer ona direktno pokazuje potencijalnu korupciju. Ako imate plaću kakvu imate, a imate imanje koje teško da može pokriti ta plaća, onda to pokazuje da tu nešto ne štima, da imovina nije baš stečena legalnim prihodima koji su prijavljeni.

RSE: Vaši su novinari-istraživači za svoj rad i nagrađivani.

Radić: Da. Imamo jako puno nagrada na koje smo ponosni. Ja u šali kažem: nijednu od tih nagrada nismo kupili. Istraživali smo jednu temu gdje su institucije kupovale nagrade – to su nagrade za menadžment, za naj-ovo, naj-ono. To su plaćali kao kotizaciju. Mi niti jednu svoju nagradu nismo plaćali, a zaista ih imamo puno – i u Bosni i Hercegovini i vani.

RSE: Koja nagrada je bila posljednja?

Radić: Posljednja je SEEMO nagrada. To je nagrada na razini Jugoistočne Europe koju smo dobili za priču o hraniteljstvu.

RSE: Pretpostavljam da i sada pripremate aktuelne teme.

Radić: Da. Radimo istraživanja na temu javnih nabavki, na temu zdravstva, energije, javne uprave... To su teme koje će, otprilike, preovladavati iduće godine.

XS
SM
MD
LG