Dostupni linkovi

logo-print

Davos: Elita u strahu od pada berzi, papa ih proziva zbog siromašnih


HUBO, multifunkcionalni humanoid robot predstavljen u Davosu

HUBO, multifunkcionalni humanoid robot predstavljen u Davosu

Početak 46-tog svjetskog ekonomskog foruma u Švajcarskom zimskom skijaškom centru Davos obilježava anksioznost većine učesnika zbog potresa na svjetskim finansijskim tržistima, prvenstveno zbog Kine i niskih cijena nafte.

Političari sa druge strane, naročito oni iz EU, strahuju od nastavka izbjegličke krize, koja će prema svim procjenama ponovo eskalirati sa odlaskom zime, a sve su veće podjele unutar evropskog bloka o tome na koji način djelovati po tom pitanju.

Četrdeset svjetskih lidera okupilo se zajedno sa važnim ljudima iz svijeta biznisa i kulture. Dok planiraju kreiranje "četvrte industrijske revolucije" svima im je papa Franjo apelovao na savjest:

"Razmotrite svoju ulogu u stvaranju siromaštva", poručio je papa.

Svjetska tržišta i u srijedu bilježe gubitke, a cijena nafte pala je na najniži nivo u posljednjih 12 godina i sve to skupa pojačava zabrinutost za perspektivu svjetske ekonomije ove godine, što je jedan od fokusa ekonomske i političke elite okupljene u Davosu.

Upravo visoko na agendi foruma je cijena nafte i kako je to povezano sa usporavanjem kineske ekonomije.

"Nesigurnost širom svjetskih tržišta je jedan od ključnih faktora koji usporavaju buduće investicije i korištenje velikih novčanih viškova za finasiranje novih istraživanja i razvojinih projekata", rekao je Min Zhu, jedan od zamjenika direktora u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), koji je samo dan ranije, u utorak, za 0,2 procenta smanjio procjenu rasta svjetske ekonomije u 2016. i 2017.

Paul Singer, izvšni direktor hedge (rizičnog) fonda Elliot Menagment, rekao je da banke ostaju previše opterećene osam godina od globalne finasijske krize koja je svijet poslala u spiralu najdublje recesije od II svjetskog rata.

Situacija u finasijskim institucijama je, prema riječima Singera, "još uvjek nepredvidljiva i opterećena“.

Povezanost sa klimatskim promjenama

Pad cijena nafte takođe je identifikovan kao rastuća opasnost postavljenom cilju smanjenja emisije štetnih gasova kroz povećanje obnovljivih izvora energije.

Fatih Birol, šef Međunarodne agencije za energiju, koja savjetuje zemlje uvoznice nafte, rekao je da pad troškova za naftu i gas prijeti da umanji incijative vlada ka povećanju energetske efikasnosti, u transportnim mrežama, na primjer, ali i instalaciji obnovljivih energetskih centrala.

Biro naglašava da se na energetskoj efikasnosti u velikoj mjeri potenciralo ne toliko mnogo zbog zabrinutosti za životnu sredinu, koliko u interesu štednje novca, što nakon pada cijena nafte nestaje kao argument.

Svjetske vlade su se na summitu u Parizu u decembru dogovorile da ograniče globalni rast temeperature, što je potez koji će zahtijevati povećanje obnovljivih izvora energije.

Zbog aktuelnih prilika Birol je učesnike foruma u Davosu upozorio:

„Obnovljivim izvorima energije ova situcija ne pogoduje.“

Predsjednik Međunarodne komore trgovaca, John Danilovich, za agenciju Associated press je u Davosu rekao da će adaptacija investicija, da bi se postigao cilj smanjenja emisije štetnih gasova, prema sporazumu u Parizu, biti jedna od ključnih bitki za svjetski biznis u ovoj godini.

Na svim frontovima postoje velike teme na agendama, ne samo ekonomske već takođe i one koje se tiču održivog razvoja povezanog sa klimatskim promjenama, ali se takođe tiču i civilnog društva“, rekao je Danilovich dodajući:

„Kina predstavlja teret koji je sada svima na umu.“

No i pored usporavanja, on kaže da su Kina i Sjedinjene Države zemlje na koje poslovni svijet generalno gleda kao na države čije će ekonomije rasti.

Izvršna direktorica Oxfam Internationala, Winnie Byanyima, je ukazala da obični ljudi gube vjeru u svoje političke lidere i na njih gledaju kao na one koji "odlazeći dobrovoljno u krevet sa biznisom varaju običan narod".

Kako je rekla, prosječni građani svugdje, u značajno povećanom broju, rješenje sada traže "izvan mainstream politike".

Oxfam, na čijem je čelu Byanyima, je ove sedmice objavio izvještaj koji pokazuje da samo 62 ljudi na svijetu posjeduju toliko bogatstva koliko i pola čovječanstva zajedno.

Kako je rekla, ona na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu želi da procijeni da li će ubuduće učestvovati na ovakvim događajima, ako se ništa ne učini u cilju smanjenja nejednakosti u svijetu, što je cilj za koji se Oxfam bori.

Byanyima je bila koopredsjedavjuća prošlogodišnjeg foruma u Davosu, a Oxfam je među nekoliko NVO koje su uključene u aktivnosti foruma.

Neće biti nove globalne ekonomske krize

Političari, sa druge strane, kažu da neće biti novog globalnog kraha. Pierre Moscovici, evropski komesar za ekonomiju, kaže da se procjena rasta EU privrede nije promijenila.

Centralne banke, prema njegovim riječima, još imaju „oružja“ koje se može upotrijebiti da se spriječi usporavanje globalnog rasta, a da se istovemeno ne mijenja perspektiva opravka ekonomije u eurozoni.

Moscovici je u Davosu, u intervjuu za Reuters, rekao da ne vjeruje da može doći do bilo kakvog povratka svjetske finansijske krize i pored nove nestabilnosti svjetskih tržišta u prvih nekoliko sedmica 2016.

EK je u novembru predvidjela da će eurozona u 2016-oj rasti 1,8 posto, a u 2017-oj 1,9 procenata.

„Ima strahovanja i mi to moramo uzeti u obzir, naročito kada je riječ o Kini koja prolazi kroz tranziciju koja je teška i nesigurna. Ukupno sve ovo što vidimo može uticati na rast, ali ograničeno. Posbeno ograničeno na evropski rast koji je zaštićen i manje zavisan u tim dešavanjima“, kaže evropski komesar za ekonomiju.

Moscovici je priznao da za EU mogući rizik predstavlja eventualni raspad Šengenskog sporazuma, za 26 zemlja koje imaju bezvizni režim, zbog izbjegličke krize i zbog mogućeg izlaska Britanije iz EU.

No, uvjeren je da će u februaru sa Britanijom biti postignut dobar dogovor i da će reforma Šengena spriječiti moguće rizike.

Gauck: Nije neetički ograničiti ulazak izbjeglica

Kada je riječ o najvećem političkom, ali i ekonomskom, izazovu pred EU u godini pred nama, a to je izbjeglička kriza, čiji se novi intenzitet ponovo očukuje sa prolaskom zime, tu su sve oči uprte u Njemačku.

Njemački predsjednik Joachim Gauck je učesnicima foruma u Davosu rekao da ograničiti ulazak izbjeglica u njegovu zemlju nije neetički jer Njemačka ne može primiti sve tražioce azila koji žele da tu počnu novi život.

Gauck je od ostalih EU država zatražio da podijele teret.

Njemačka je u 2015-oj primila više od milion tražilaca azila, većina njih izbjeglih iz rata i siromaštva u Siriji, Avganistanu i Iraku.

Mnoge lokalne vlasti u toj zemlji kažu da se muče da savladaju prliv izbjeglica i vrše pritisak na kancelarku Angelu Merkel da opozove svoju politiku otvorenih vrata i čak zatvori granice Njemačke.

Gauck, bivši hrišćanski pastor u komunističkoj istočnoj Njemačkoj, ne zalaže se za tako drastične mjere, ali kaže da ograničnje ulazaka izbjeglica može biti moralno i politički neophodno da bi omogućila državi da funkcioniše.

Merkel je zatražila "razumnu redukciju" dolazaka u ovoj godini, ali je odbila zatvaranje granica Njemačke. Umjesto toga ona je pokušala da ubijedi ostale evropske zemlje da prihvate kvote za izbjeglice i pritisne zemlje EU u koje izbjeglice prvo ulaze da izgrade vanjsku evropsku granicu, te ubijede Tursku, najveću državu tranzita izbjeglica, da ih spriječi u ulascima u EU blok.

Gauck je u Davosu rekao da razumije strahovanje nekih evropskih zemlja po pitanju suvereniteta i identiteta kada je riječ o prilivu izbjeglica, od kojih su većina muslimani, ali kaže da ne vjeruje da oživljavanje nacionalizma može biti odgovor na to.

"Da li zaista želimo da se veliki evropski rad koji je Evropi donio mir i prosperitet sruši oko pitanja izbjeglica", zapitao je učesnike foruma.

"Niko, zaista niko to ne želi“, kaže njemački predsjednik.

Iranski ministar Zarif na forumu u Davosu

Iranski ministar Zarif na forumu u Davosu

Na ovogodišnjem samitu u Davosu učestvuje i iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif, u sedmici kada je njegova zemlja oslobođena sankcija nakon ispunjavanja uslova iz nuklearnog sporazuma postignutog sa svjetskim silama, nakon što je njegova zemlja povukla 32 milijarde dolara sa odblokiranih računa i povećala proizvodnju nafte za 500.000 barela nafte dnevno.

Istovremeno su im, međutim, zbog balističkog raketnog programa SAD uvele nove sankcije.

Zarif je u srijedu izjavio da su američke sankcije nelegalne, opravdavajući raketne testove kao „samoodbranu“.

Papina poruka

Za oko 2.500 sudionika koji će se u Davosu pozabaviti pitanjem "u kakvom je stanju svijet", kako kaže profesor Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, poruku koja bi se mogla nazvati i “prigovor savjesti” uputio je papa Franjo.

“Razmislite o svojoj ulozi u kreiranju siromaštava u svijetu“, poručio je papa.

Kako je rekao poglavar Katoličke crkve, ne smiju biti gluvi na plač siromašnih i moraju razmotriti svoju ulogu u stvaranju nejednakosti u svijetu.

Novim tehnologijama, poput robota, ne smije se dozvoliti da zamijene ljudska bića “bezdušnim mašinama” i da planeta postane “prazan vrt”, poručio je papa Franjo Svetskom ekonomskom forumu.

“Na sve vas još jednom apelujem – ne zaboravite siromašne”, kaže papa.

Papina poruka posebno se odnosila na jedan od predviđenih sastanaka u Davosu na temu “Gospodariti četvrtom industrijskom revolucijom“, u kojem će digitalana tehnologija, vještačka inteligencija, roboti i vozila koja se sama kreću, prema očekivanjima, postati budućnost razvijenih ekonomija.

“Ususret dubokim i epohalnim promjenama, svjetski lideri su pred izazovom da obezbijede da dolazeća 'četvrta industrijska revolucija', kao rezultat robotičkih, naučnih i tehnoloških inovacija, ne dovede do destrukcije ljudskog bića – koje bi bilo zamijenjeno bezdušinim mašinama“, stoji u poruci pape Franja, koji je uvjeren da privredni i politički lideri imaju obavezu da spriječe “transformaciju naše planete u praznu baštu u kojoj će uživati samo nekolicina izabranih”.

Stoga apelujem na vas da obnovite vaše razgovore o tome kako izgraditi budućnost planete, našeg zajedničkog doma – i tražim od vas da zajednički doprinesete stvaranju održivog i integralnog razvoja“, stoji na kraju papine poruke Davosu.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG