Dostupni linkovi

logo-print

Daniel Serwer, profesor na Univerzitetu za međunarodne odnose „John Hopkins“ koji je u periodu od 1994. do 1996. godine služio kao specijalni izaslanik State Departmenta za BiH je na konferenciji koja je na ovom Univerzitetu održana povodom obilježavanja dvadesetogodišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma iznio nekoliko ličnih observacijas ciljem ostvarivanja napretka u reformama u BiH. Serwerov tekst o tome kuda ide BiH prenosimo u cjelosti.

Želim najprije zahvaliti kolegama iz Centra za transatlantske odnose - Saši Toperiću i Danu Hamiltonu što su mi povjerili povlašteno mjesto u programu i zadužili me da odgovorim na najteža pitanja.

1. Pretpostavljam da je ovo moja „nagrada“ za dvadeset godina tijekom kojih sam mislio da znam koji je pravi put za BiH iako sam na kraju shvatio da nisam bio u mogućnosti da ga pronađem.

2. Prije i u Dejtonu sam mislio da je pravi put osigurati da Federacija, koju mi je Dick Holbroock iznio kao ideju u oktobru 1994.godine, počne učinkovito funkcionirati.

3. Na petu godišnjicu sporazuma 2000.godine sam mislio da je pravi put primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima koja je postala dio Dejtonskog ustava.

4. Na desetu godišnjicu 2005.godine sam smatrao da je pravi put upravo revizija tog istog Ustava, što je inicijativa koju su pokrenuli Don Hays, Paul Williams i Bruce Hitchner pod mojim pokroviteljstvom na Američkom institutu za mir.

5. Oni su pomogli Bosancima da proizvedu tzv.“Aprilski paket“ ustavnih amandmana koji nije izglasan u parlamentu 2006.godine jer su nedostajala dva glasa.

6. Ne sjećam se kako sam razmišljao 2010.godine na 15.godišnjicu Dejtonskog sporazuma.

7. Nijedna od mojih prethodnih inicijativa nije uspjela, stoga ću vam danas ponuditi nekoliko različitih smjernica za ostvarivanje napretka u BiH. Nadam se da će nešto od toga da uspije, ali u politici nema mjesta ya nadu. Na kraju ću pokušati izvući političke smjernice i to nakon što razmotrim tri dodatna prijedloga koja ne predstavljaju put ka napretku.

8. Prvi put ka napretku nam je već dobro poznat: ustavne promjene. Ustav distribuira moć. U BiH Ustav distribuira moć na načine koji omogućuju nacionalistima sve tri nacije da kontroliraju zemlju i koriste svoj položaj za osobnu, a ne društvenu dobit.

9. Mi smo nametnuli Dejtonski sporazum, ali nametnuli smo ono za šta su nam zaraćene strane tada rekle da mogu živjeti s tim.

10. Stoga ne iznenađuje da, na jedan ili drugi način, nacionalisti gotovo kontinuirano dominiraju Bosnom i Hercegovinom još od 1995.godine.

11. Krešimir Zubak, tadašnji predsjednik Federacije mi je održao prvu lekciju iz nacionalizma tijekom rata. Serwere, rekao mi je, jedan čovjek jedan glas nikada neće funkcionirati u Bosni.

12. Iako nije pripadao skupini najekstremnijih nacionalista, Zubak je želio spriječiti da Hrvati budu „nadglasani“, što je smatrao antidemokratskim.

13. Ništa mi ne bi bilo draže od toga da se danas zaštite i prepoznaju jednaka individualna ljudska prava u BiH kako bi ljudi mogli biti nadglasani bez osjećaja gubitka vlastitog identiteta. Ali čak i primjena jednakih individualnih prava u predmetu Sejdić-Finci je bila previše za Zubakove nasljednike.

14. Moram stoga zaključiti da ustavne promjene ne obećavaju previše iako bi to bio najizravniji i najuvjerljiviji put prema naprijed. Neuspjeh 2006.godine i još tužniji neuspjeh u Butmiru 2010.godine su otrovali ovaj bunar.

15. Drugi put ka napretku je ono što Europljani nazivaju reformama. Postoji lijepi debeli dokument koji su sastavili stranci koji možete pročitati ako hoćete da saznate šta te reforme podrazumijevaju. Da rezmiram: smanjenje javnog sektora, poboljšanje investicijske klime i fleksibilnije tržište rada su ključne smjernice.

16. Politički vrh u BiH je obećao da će krenuti u sprovođenje tih reformi. Nadam se da će to upaliti, u kombinaciji sa uvjetima koje postavlja Europska unija, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, no moram dodati da bi to moglo učiniti živote mnogih Bosanaca još težim prije nego što ih učini boljim.

17. Osim toga političari neumorno koriste pritisak EU za reformama i pretvaraju ga u nove prilike za eksproprijaciju državne imovine i pojedinačno i stranačko bogaćenje, što je vrlo detaljno dokumentirano u izvještaju Srđana Blagovčanina i Borisa Divjaka objavljenom ranije ove godine.

18. Stoga, nažalost, sve više sumnjam u europski program reformi kao što sumnjam i u ustavne promjene.

19. Treći mogući put ka napretku je da bosanski narod počne zahtijevati promjene kao što se nedavno dogodilo u Rumuniji.

20. To se događalo u razdoblju nakon poplava 2014.godine. Međutim, plenumi nisu vršili dovoljan politički pritisak za promjenama i pokrenuli su neku vrstu nostalgije za ekonomijom pod državnom upravom. Stoga to ne bih računao kao put ka napretku.

21. Ukoliko moja tri prijedloga ne upale, to ne znači da neće upaliti ideje nekoga drugog.

22. Neki Hrvati žele treći entitet, tvrdeći da će to ponovno uspostaviti jednakost i omogućiti im da potpunije sudjeluju u bosanskoj državi.

23. To nije rješenje. U Dejtonu su Hrvati dobili dovoljno- trećinu države i pola Federacije.

24. U tome su uspjeli jer su tada bili na mjestu vozača, pružili su vojnu potporu koja je omogućila Federaciji da uspješno okonča ofanzivu u ljeto 1995. i kontrolirali su protok oružja i svega ostalog sa Jadrana ka središnjoj Bosni.

25. Hrvati sada čine manji postotak stanovništva nego prije rata, a i izgubili su svoju vojnu snagu.

26. Ideju o trećem entitetu je teško uništiti, ali ona ne vodi nikamo.

27. Milorad Dodik također ima prijedlog: odvojiti svoju Republiku Srpsku od pravosudnog sustava Bosne i Hercegovine, s jasnom namjerom sprječavanja bilo kakvog procesuiranje njega i njegovih suradnika te s ciljem polaganja temelja za eventualnu secesiju, ili ako je ikako moguće, potpunu autonomije kao što je slučaj sa Tajvanom.

28. On očito želi da Republika Srpska pregovara i sprovodi zahtjeve za članstvo u EU odvojeno od Federacije.

29. Da li da uopće uzimamo ovaj prijedlog za ozbiljno?

30. Moj odgovor je da, unatoč energičnim naporima RS-a da me uvjeri da će dan nakon referenduma sve biti savršeno.

31. Secesija ili samo održavanje referenduma se mora uzeti za ozbiljno ne zato što se radi o ozbiljnom prijedlogu.

32. Sumnjam da bi i Srbija priznala RS ukoliko je Dodik proglasi državom, i to zbog svojih ciljeva da se priključi EU. Premijer Vučić je jasno rekao da bosanski Srbi trebaju svoje zahtjeve uputiti Sarajevu, a ne Banja Luci ili Beogradu.

33. Pitanje koje bi se postavilo na referendumu se samo može nazvati smiješnim. Jasno je da je cilj da se ostvari pregovaračka pozicija u odnosu sa EU.

34. To bi bila ogromna pogreška. Čak i ako ga Europa ignorira, Dodikov referendum i dalje treba shvatiti ozbiljno jer on može destabilizirati Balkan, radikalizirati muslimane u BiH i postaviti ozbiljno pitanje o vjerodostojnosti Europe, NATO-a i SAD-a.

35. Ukoliko Dodik nastavi sa idejom referenduma, mora se snažno reagirati, kako bi se pokazalo da se međunarodna zajednica zalaže za suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

36. Sve drugo bi učinilo da se na 20.obljetnicu Dejtonski sporazum zapamti kao veliki neuspjeh umjesto kao skromni uspjeh.

37. Treći prijedlog, koji mnogi Bošnjaci i neke od mojih američkih kolega favoriziraju, je oživljavanje ovlasti visokog predstavnika, tako da on može prisiliti Hrvate i Srbe da prihvate jaču središnju vladu.

38. Wolfgang Petritsch i Paddy Ashdown su bili prilično uspješni u tome u okviru svojih "Bonnskih ovlasti".

39. Ali to također neće biti put prema naprijed. Čak i autoritarna vlast ovisi o suglasnosti vlade. A Dodik ima suglasnost srpskih nacionalista.

40. Ukoliko ste računali, do sada sam iznio tri dobra, ali bezizgledna puta ka napretku i tri loša, ali nepraktična puta prema natrag. Šta bismo mi trebali učiniti osim da snažno reagiramo na potencijalni referendum?

41. Podsjetimo što je proizvelo dobre rezultate u prošlosti. Armija Bosne i Hercegovine je danas jedna od najvažnijih integriranih institucija u društvu.

42. Integrirana vojska je rođena ne više od 10 godina nakon ujedinjenja triju zaraćenih strana, kada su Amerikanci i Europljani jasno zaprijetili da će raspustiti entitetske oružane snage.

43. Ta vrsta energičnosti je potrebna kako bismo se suočili sa referendumom, kako bismo osigurali da pravosuđe BiH ojača i kako bismo okončali priču o trećem entitetu.

44. Osim toga, mislim da se moramo usredotočiti na izgradnju takve države kakva Bosna i Hercegovina mora biti da bi postala članica Europske unije, u tome se svi slažu.

45. Nema nikakve misterije u tome šta podrazumijeva članstvo u EU. Formula je već iznesena u Aprilskom paketu. Zajednička država sa središtem u Sarajevu treba imati ovlasti potrebne za pregovore, kao i provedbu pravne stečevine.

46. Entiteti se mogu konsultirati po pitanju članstva, ali trebali bi biti isključeni iz pregovora sa EU. Oni bi trebali imati najveću odgovornost za upravljanje isključivo područjima koja nisu ključna za ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU.

47. Da se mene pita, mnoge ovlasti entiteta bi trebale biti prenesene na općine.

48. Država koja može ispuniti uvjete za članstvo u EU će biti jača od ove sadašnje, što znači da će također zahtijevati provjere svog ponašanja od strane nezavisnog sudstva i snažnog civilnog društva, kao i parlamentarni nadzor i funkcionalne općine.

49. Građani BiH i civilno društvo trebaju zahtijevati više odgovornosti i transparentnosti, bilo na rumunjski način ili manje dramatično.

50. Bosanski entiteti i općine, kao i američke savezne države, bi trebali inzistirati na svojim povlasticama, kojih bi trebalo biti dovoljno.

51. Brčko Distrikt je dobar primjer: to je normalan, više ili manje integriran distrikt koji je u svojim najboljim trenucima dobro funkcionirao i omogućio minimum blagostanja svim svojim stanovnicima.

52. Put ka napretku za BiH bi trebao izgledati ovako: skup zajedničkih, integriranih institucija koje djeluju učinkovito u ograničenim područjima skupa sa uspostavom sa EU kompatibilnog pravnog i regulatornog okvira u kojem privatna poduzeća i javna/privatna partnerstva pružaju usluge i prosperitet svojim građanima.

53. Dozvolite mi da zaključim: Nisam veliki branitelj Dejtonskog sporazuma koji je, prema mom mišljenju, i tada i sada previše kompromitiran teritorijalnim etničkim nacionalizmom.

54. Ali Dejton je uspio očuvati suverenitet i teritorijalni integritet BiH. On također pruža osnovu za državu koja bi mogla učiniti BiH uistinu europskom zemljom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG