Dostupni linkovi

logo-print

Bosna i Hercegovina mora shvatiti da reforme koje joj predstoje radi za vlastitu dobrobit a ne kao uslugu međunarodnoj zajednici. Etnička podjela koja definira politiku, moraće promijeniti svoj kurs jer je sada nemoguće dogovoriti se ni oko osnovnih stvari, a promjena neće biti sve dok građani to ne zatraže i dok se politički subjekti sami ne promjene – ovako je za RSE ocijenio stanje na reformskom putu BiH, Daniel Hamilton, izvršni direktor Centra za transatlantske studije pri Univerzitetu Johns Hopkins.

RSE: Gospodine Hamilton, govorili ste o tome da Bosna i Hercegovina treba viziju, odnosno jasan pogled na progres. Znači li to da se mora promijeniti i stav o tome kome trebaju reforme?

Hamilton: Vlade su ustanovile reformski program koji, ako ništa, ima neki konsenzus iza sebe. Zadatak je da se to implementira, veoma brzo. Evropska unija se suočava sa mnogo drugih izazova, baš kao i Sjedinjene Američke Države. Opasnost je da će Bosna i Hercegovina zaostati jer tempo reformi ne drži korak s tempom događaja. U tome je opasnost, jer zemlje u susjedstvu napreduju na putu ka EU ili su se već pridružile EU, a onda bi BiH postala tek tačka koja se, eto, nije pridružila. To ne bi bilo dobro ni za zemlju, ni za Evropu.

Pritisak koji dolazi iz međunarodne zajednice je dobronamjeran, iako nesumnjivo postoji mnogo frustracija jer je taj tempo spor. Promjena načina razmišljanja podrazumijeva da reforme u Bosni i Hercegovini nisu usluga međunarodnoj zajednici već su u interesu BiH. Ako taj osnovni element nije u sklopu rada političke klase i ne zahtijeva ga društvo – neće biti ni promjena. To nije nešto što će biti nametnuto, već mora doći iznutra.

RSE: Ako je već u startu to jasno, u čemu je onda problem?

Hamilton: Etnopolitika i dalje je veliki problem. Imate primjer da lokalni izbori postaju glavna tema državnih organa, iako bi trebalo biti obratno. Ne može se dogovoriti o izborima u Mostaru, tačnije ljudi ne mogu da se dogovore oko osnovnih pitanja i to je, u stvari, ono što zemlju gura nazad.

RSE: Međutim, predstavnici vlasti u BiH skloni su tome da obećaju, čak donesu pozitivne propise, a onda ih mijenjaju i ponovo prilagođavaju sebi.

"Ako se u BiH nastavi ova etnička podjela koja i definiše politiku, biće teško sastaviti koalicije za napredak, jer je teško spojiti ljude oko nekih interesa koji im nisu zajednički iz bilo kog razloga. Zato je to kočnica."

Hamilton: U nekim evropskim zemljama ima takvih slučajeva, recimo Grčka. Ali, koalicije koje se sastavljaju treba da imaju cilj, kako bi imale podršku. Ako se u Bosni i Hercegovini nastavi ova etnička podjela koja i definiše politiku, biće teško sastaviti koalicije za napredak, jer je teško spojiti ljude oko nekih interesa koji im nisu zajednički iz bilo kog razloga. Zato je to kočnica. Pogledajte susjede koji su imali jednake probleme, ali i tragedije, a uspjeli su da to prevaziđu, te su brže i bolje napredovali.

RSE: Govorimo li onda o drugačijem setu reformi koji treba ići paralelno s ovim ekonomskim?

Hamilton: Najvažnija reforma je reforma uma. Razmišljanje društva i građana se razvilo pod drugačijim ekonomskim i državnim sistemom u kome je država bila dominantna. To nije svijet u kome živimo. Svi se boje promjena, ali taj strah od promjena treba otkloniti. Ostati pri ovom stanju nije način koji će donijeti stabilnost. Dakle, biće promjena. To je teško i utiče i na pojedinca, koji čak mora izabrati posao koji će imati, hoće li se prilagoditi novim okolnostima, kakav će sistem biti...

Ljudi moraju podržati političke lidere koji će napraviti reforme koje će ih odvesti gdje treba. Društva svuda oko Bosne i Hercegovine ove odluke donose u posljednjih 25 godina, a BiH se tek sprema na to.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG