U Zagrebu se po sedmi puta zaredom održavaju Dani srpske kulture. Na četiri zagrebačke lokacije predstavlja se recentna srpska kulturna ponuda, ali ipak - ona nastala izvan glavnih tokova.
Recentna srpska filmska produkcija, teatarsko istraživanje postjugoslavenskog naslijeđa, kolektivne memorije i traumi devedesetih, večerašnja dokumentarno – umjetnička izložba „Glasačka mašina“ na kojoj će posjetitelji moći reprizno i glasati, gostovanje novosadskog akustičarskog benda i predstavljanje monografija o narodnim nošnjama Srba u proteklim stoljećima – to je tek dio ponude sedmih po redu Dana srpske kulture. Kako su sastavljeni i kome su namijenjeni – za naš radio govori predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ Čedo Višnjić.
„Ne gađa se onaj glavni, komercijalni dio svake kulture koji ostvaruje uspjehe i koji 'probija' kod domaće publike. Gađa se jedan dio ne supkulturne, ali društveno angažirane scene, idemo ka onim ljudima, grupama i izvođačima kojima je na neki način još uvijek stalo do tog eks-jugoslavenskog prostora, do te saradnje, i koji se na ovakve stvari rado odazovu“, kaže Višnjić.
O izložbi „Glasačka mašina“ koja se otvara u utorak uveče u prostorijama „Prosvjete“ u središtu Zagreba govori i jedna od autorica „Dana“ Svetlana Patafta.
„Njen postav je sastavljen od propagandnih spotova, novinskih panegirika, predizbornih obećanja.... Posjetitelji će dobiti jedinstvenu priliku za reprizno glasovanje – vjerujem da će biti zainteresiranih! A pozvani su i da kolekciju izloženih eksponata obogate prilaganjem nekih vlastitih predmeta“, ističe Patafta.
Čime se ovogodišnji „Dani srpske kulture “ razlikuju od prethodnih, za RSE pojašnjava jedan od autora „Dana“ Davor Konjikušić.
„To je nedostatak novca. Prošle godine Dani srpske kulture imali su puno jači filmski program, puno više programskih stvari i to je naprosto takva situacija. Razlika je i u tome što smo se ove godine bavili isključivo autorskim filmom iz Republike Srbije, dok ovi drugi sadržaji idu po nekom svom tijeku“, ističe Konjikušić.
Manifestacije sa srpskim predznakom znali su prijašnjih godina pratiti i sporadični ekscesi. U dosadašnjem trajanju „Dana“ nije ih bilo, a Višnjić ih ne očekuje ni do kraja manifestacije.
„Dakle, kada se radi o ekscesima kada su u pitanju ovakve stvari urbane kulture, eksces se zadržava na imenu – 'nešto srpsko' se ovdje događa, dakle treba 'nešto poduzeti'. Znajući kakav je program u pitanju, iskreno govoreći – ne očekujem ekscese... Doduše, eksces ponekad znači da nešto ima važnost u očima širokog puka i da se na nešto obraća pažnja. Dakle – to što neće biti ekscesa nisam siguran da je samo dobro... Ali, mislim da ih neće biti“, komentariše Višnjić.
Bilo je i vrlo aktualnih tema – primjerice kratki dokumentarni film „Hrvatski crnci“ Miloša Vlaisavljevića o problemu nezaposlenosti u Donjem Lapcu, slijepom crijevu Hrvatske u kojem živi jako mnogo pripadnika srpske manjine, ali posla za njih nema.
Ovogodišnji „Dani“ traju do petka, a Davor Konjikušić za sljedeću godinu najavljuje koncepcijski iskorak.
„Već sada mogu najaviti da ćemo iduće godine probati napraviti neke svoje sadržaje, znači da Dani neće biti samo program festivalskog tipa, nego ćemo se uključiti i u produkciju određenih sadržaja“, zaključuje on.
Recentna srpska filmska produkcija, teatarsko istraživanje postjugoslavenskog naslijeđa, kolektivne memorije i traumi devedesetih, večerašnja dokumentarno – umjetnička izložba „Glasačka mašina“ na kojoj će posjetitelji moći reprizno i glasati, gostovanje novosadskog akustičarskog benda i predstavljanje monografija o narodnim nošnjama Srba u proteklim stoljećima – to je tek dio ponude sedmih po redu Dana srpske kulture. Kako su sastavljeni i kome su namijenjeni – za naš radio govori predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ Čedo Višnjić.
„Ne gađa se onaj glavni, komercijalni dio svake kulture koji ostvaruje uspjehe i koji 'probija' kod domaće publike. Gađa se jedan dio ne supkulturne, ali društveno angažirane scene, idemo ka onim ljudima, grupama i izvođačima kojima je na neki način još uvijek stalo do tog eks-jugoslavenskog prostora, do te saradnje, i koji se na ovakve stvari rado odazovu“, kaže Višnjić.
O izložbi „Glasačka mašina“ koja se otvara u utorak uveče u prostorijama „Prosvjete“ u središtu Zagreba govori i jedna od autorica „Dana“ Svetlana Patafta.
„Njen postav je sastavljen od propagandnih spotova, novinskih panegirika, predizbornih obećanja.... Posjetitelji će dobiti jedinstvenu priliku za reprizno glasovanje – vjerujem da će biti zainteresiranih! A pozvani su i da kolekciju izloženih eksponata obogate prilaganjem nekih vlastitih predmeta“, ističe Patafta.
Čime se ovogodišnji „Dani srpske kulture “ razlikuju od prethodnih, za RSE pojašnjava jedan od autora „Dana“ Davor Konjikušić.
„To je nedostatak novca. Prošle godine Dani srpske kulture imali su puno jači filmski program, puno više programskih stvari i to je naprosto takva situacija. Razlika je i u tome što smo se ove godine bavili isključivo autorskim filmom iz Republike Srbije, dok ovi drugi sadržaji idu po nekom svom tijeku“, ističe Konjikušić.
Manifestacije sa srpskim predznakom znali su prijašnjih godina pratiti i sporadični ekscesi. U dosadašnjem trajanju „Dana“ nije ih bilo, a Višnjić ih ne očekuje ni do kraja manifestacije.
„Dakle, kada se radi o ekscesima kada su u pitanju ovakve stvari urbane kulture, eksces se zadržava na imenu – 'nešto srpsko' se ovdje događa, dakle treba 'nešto poduzeti'. Znajući kakav je program u pitanju, iskreno govoreći – ne očekujem ekscese... Doduše, eksces ponekad znači da nešto ima važnost u očima širokog puka i da se na nešto obraća pažnja. Dakle – to što neće biti ekscesa nisam siguran da je samo dobro... Ali, mislim da ih neće biti“, komentariše Višnjić.
Bilo je i vrlo aktualnih tema – primjerice kratki dokumentarni film „Hrvatski crnci“ Miloša Vlaisavljevića o problemu nezaposlenosti u Donjem Lapcu, slijepom crijevu Hrvatske u kojem živi jako mnogo pripadnika srpske manjine, ali posla za njih nema.
Ovogodišnji „Dani“ traju do petka, a Davor Konjikušić za sljedeću godinu najavljuje koncepcijski iskorak.
„Već sada mogu najaviti da ćemo iduće godine probati napraviti neke svoje sadržaje, znači da Dani neće biti samo program festivalskog tipa, nego ćemo se uključiti i u produkciju određenih sadržaja“, zaključuje on.
