Bosna i Hercegovina i ove je godine podijeljena je oko obilježavanja Dan državnosti 25. novembra.
Praznik koji je sjećanje na zasjedanje Prvog Zemaljskog antifašističkog vijeća, kojim je utemeljena moderna bosanskohercegovačka državnost, ponovo se ne praznuje u jednom entitetu - Republici Srpskoj.
To više i nije nije nikakva novost, no da uzburka strasti u zemlji potrudio se ponovo predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, koji je kazao da 25. novembar ne može biti Dan državnosti BiH, jer nijedan relevantan organ na nivou BiH nije donio takvu odluku, što mu nije smetalo da samo par dana ranije obilježi parafiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma kao praznik.
„ZAVNOBiH jeste simbol i treba da predstavlja simbol borbe protiv fašizma. U toj borbi protiv fašizma na ovim prostorima apsolutno su dominirali u antifašističkom pokretu Srbi, tako da sada pokušaji da se održi taj datum je kupovanje novog legitmiteta koji uporno nedostaje Bošnjacima, ovog puta političkog legitimiteta“, rekao je Dodik.
Željko Komšić na prijemu u Predsjedništvu BiH povodom Dana državnosti BiH, 24. novembar 2011.
Odmah mu je odgovorio član državnog Predsjedništva Željko Komšić. Kazao je da nema logike da vrijednosti proistekle iz ZAVNOBIH-a, među kojima su one o jednakopravnosti, slobodi i jednakosti, ne slave svi u BiH.
„Dugo vremena nisam čuo ništa gluplje, a svašta čujem, i pametno i glupo. Nisam čuo ništa gluplje kao primjedbu koja je zadnjih dana upućena iz RS-a od jednog visokog zvaničnika, kako se to kaže diplomatski, koja se tiče 25. novembra. U jednom dijelu rečenice svojataš antifašizam i antifašističku borbu, a u drugom dijelu rečenice negiraš jedan od najvažnijih datuma te antifašističke borbe", rekao je Komšić.
Spriječiti falsifikovanje istorije
„Bosna i Hercegovina je i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.“
Ovo je samo dio proglasa sa Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH, koje je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine potpisalo 247 delegata. Ni oko ove ideje ravnopravnosti i jednakosti danas, 68 godina kasnije, ne mogu da se slože svi u BiH.
„U ZAVNOBiH-u su potvrđene granice BiH koje je i Dejton potpuno identično potvrdio. Dejton je također priznao kontinuitet BiH, i u članu 1.Ustava BiH vrlo jasno se govori da BiH ne nastaje u Dejtonu, već da nstavlja, kako stoji u Ustavu BiH, svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu. ZAVNOBiH je garantirao i utvrdio potpunu ravnopravnost sva tri bh. naroda i svih drugih građana, a i Dejton je, kao što znamo, potvrdio ravnopravnost svih naroda i svih građana“, kaže predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović.
Mrkonjić, sala ZAVNOBiH-a danas je ruševina
Bećirović je podsjetio i na neke događaje iz bliže istorije, koji su se takođe odigrali u Mrkonjić Gradu:
„Ja želim nešto reći i o tome šta se dogodilo 20. jula 1993. godine na nelegalnom zasjedanju tzv. narodne skupštine tzv. republike srpske 1993. u Mrkonjić Gradu. Upravo na tom zasjedanju donesena je odluka ’da se proglašavaju nevažećim odluke ZAVNOBiH-a’.“
Bez obzira na negiranja vrijednosti ZAVNOBiH-a, istorijski fakti govore da je borba protiv fašizma bila ideja kojom je bilo moguće ujediniti BiH i postaviti temelje nove, moderne države.
Uprkos sadašnjim političkim nesuglasicama u BiH, profesor doktor Omer Ibrahimagić, autor brojnih knjiga o državno-pravnom razvitku BiH, kaže da je ideja ZAVNOBiH-a i dalje moguća u BiH.
„Ona je jednostavno jedini izlaz za BiH, i za budućnost BiH, za njenu političku stabilnost, pa onda i za ekonomski napredak i za razvoj i za uključivanje u evropske integracije, za uključivanje u atlantsko-evropski sigurnosni sistem. Ali su još uvijek, nažalost, u glavama jednog broja ljudi ta opterećenja o nemogućnosti funkcioniranja takve BiH, mada je to njena historijska neminovnost“, ocjenjuje Omer Ibrahimagić.
Fotogalerija: Polaganje cvijeća na Dan dražvnosti BiH, Sarajevo, novembar 2011
Fotogalerija
Sarajevo: Polaganje cvijeća uz Dan državnosti
Režiser Dino Mustafić kaže da je važne istorijske trenutke potrebno njegovati u procesu pamćenja kako se istorijom ne bi manipulisalo. Jedan od takvih istorijskih trenutaka svakako je i ZAVNOBiH:
„Koliko je za nas važno da njegujemo kulturu sjećanja kao jedan proces u kojem ćemo razvijati saosjećanje i empatiju za drugoga, u kojem ćemo se prema historiji se odnositi odgovorno, u kojoj ćemo spriječiti da se historija falisfikuje, da se historija lažira i da se sa historijom manipulira“, zaključuje Mustafić.
Revijalna izložba na Dan državnost, 25.11.2011, Sarajevo
Mladima nije do slavlja
Dok se političari prepiru, mladi u Tuzli u petak su, na 25. novembar, zbog teškog stanja u državi poručili da oni kao mladi u BiH nemaju razloga za slavlje.
Protestna šetnja mladih u Tuzli na Dan državnosti, 25. novembar 2011.
Umjesto ispraznih političkih parola i političkih govora na Dan državnosti ovi mladi ljudi žele ukazati na potrebu solidarnosti i otpora postojećem stanju u zemlji, stanju nacionalizma, korupcije i nejednakosti.
„O našim sudbinama odlučuju u talijanskim vilama i i dalje nemamo vlast na državnom nivou, a ljudi koji su zaduženi za to i dalje primaju plate. Tako da smo mi danas odlučili simboličnom šetnjom do narodne kuhinje obilježimo ovaj dan i pošaljemo poruku građanima da bi trebali više da iskazuju svoje nezadovoljstvo i da ne budu tako pasivni“, poručio je jedan od učesnika šetnje mladih Emir Omeragić.
