Dostupni linkovi

logo-print

U svijetu se 8. rujan obilježava kao Međunarodni dan pismenosti. U Bosni Hercegovini nepismenost je u porastu, pokazuju rezultati nekoliko istraživanja. Službeni podaci bit će poznati nakon obljaviljivanja konačnih rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine.

Prema rezultatima istraživanja UNESCO-a iz 2011. godine u Bosni i Hercegovini živi 15 posto nepismenog stanovništva. Među nepismenim nije više samo starije stanovništvo iz ruralnih sredina, nego i mladi, koji školu napuštaju u tinedžerskoj dobi.

Evo što je nedavno za Radio Slobodna Europa izjavio šesnaestogodišnjak, štićenik Zavoda za mušku djecu i omladinu u Sarajevu.

„Nisam htio ići u školu. Brat mi je stariji i nije mogao uticati na mene da idem u školu. Izbjegavao sam školu i zato sam završio u Zavodu“, kazao je naš sugovornik.

Posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini provode se projekti kojim se omogućava obrazovanje odraslih. Iz njih stoje uglavnom nevladine organizacije.

Pomoć države u prevenciji i rješavanju ovog problema do sada je uglavnom izostajala. Azra Ramić, stručna suradnica u GIZ projektu podrške obrazovanju odraslih, smatra da su uzroci nepismenosti u BiH mnogostruki.

„Izvori nepismenosti su, ja bih rekla, nepresušivi. U BiH, a ni u bilo kojoj drugoj državi, ne može se reći da ovog problema nema. Uroci nepismenosti su rat i migracije, kao i nedostatak infrastrukture u ruralnim područjima. To su neki od problema, koje treba prevazići“, kazala je Ramić.

U današnje vrijeme pojam pismenosti nije samo vezan uz sposobnost pisanja i čitanja, već se pod tim pojmom podrazumjeva funkcionalna pismenost, a to je sposobnost pronalaženja, razumijevanja i korištenja informacija.

Prema podacima UNESCO-a, 30 posto stanovništva BiH je funkcionalno nepismeno, o ćemu Svjetlana Tubić, profesorica enegleskog jezika u Oosnovnoj školi „Branko Radičević“ u Banjaluci kaže:

„Projektom 'Podrška obrazovanju odraslih' je obuhvaćeno potpuno obrazovnje ove kategorije stanovništva, a tu se podrazumijeva i ta funkcionalna pismenost“, naglašava Tubić.

Iskustva su pokazala da je velik broj nepismenih među pripadnicima romske populacije. I ovim problemom bave se uglavnom nevladine organizacije. Lejla Hasanbegović, predstavnica Udruženja „Budi moj prijatelj“, kaže:

„Nastojimo barem sa ovim mlađim generacijama da poboljšamo pismenost, što donekle i uspjevamo načinom rada, kao što je direktni rad na terenu sa romskom populacijom. Tu su i radionice, koje pomažu ovoj populaciji da kod kuće djeca završe zadaću jer su im roditelji nepismeni.“

U Bosni i i Hercegovini posljednjih 20 godina urušava se opća kultura i pismenost, a obrazovanju se ne posvećuje dovoljno smatra, smatra sociolog Ivan Šijaković. S druge strane, država nema nikakvu strategiju da ovaj problem počne rješavati.

„To potvrđuje onu težnju da je na našem prostoru, naročito u BiH, obrazovanje potisnuto u drugi plan i da su druge stvari priroritet. Mi sada govorimo o elementarnoj pismenosti, ali kada se tu doda još informatička pismenost, pa pismenost drugih oblika, kao što je znanje jezika, onda bi taj procenat bio još i veći“, ističe Šijaković.

Na pitanje kako komentiraju da u BiH 15 stanovništva nema završenu osnovnu školu, građani su odgovorili:

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine broj nepismenih u BiH iznosio je 9,9 posto. Uzroci nepismenosti u BiH u velikom broju slučajeva su materijalne prirode, a najviše je pogođeno stanovništvo iz ruralnih krajeva.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG