Dostupni linkovi

logo-print

Dan državnosti: Obilježavanje samo u jednom dijelu BiH


Odlukom o obnovi državnosti i potvrđivanju njenih istorijskih granica, 25.11.1943. Bosna i Hercegovina je na prvom zasijedanju ZAVNOBIH –a definisana kao jedinstvena država u kojoj će svi narodi imati ista prava i Srbi i Muslimani i Hrvati.

Ono što je tada zacrtano kao put ka pomirenju svih naroda, sedam decenija kasnije, pokazaće se da je od stvarnosti u BIH udaljeno nekoliko svjetlosnih godina.

U pola države, tačnije u Federaciji BiH danas je praznik. Polaže se cvijeće na spomenike antifašističkoj borbi, drže govori, tribine o nasljeđu. U onoj drugoj polovini, Republici Srpskoj danas je običan radni dan. I tako, već dvije decenije, država koja se nebrojeno puta opekla zbog podijeljenosti, svoju lekciju nije naučila.

Polažući cvijeće žrtvama Narodnooslobodilačkog rata, ali i ovog posljednjeg, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović pozvao je na poštivanje tekovina predaka, te podsjetio kako je BIH uvijek bila izložena nekom obliku fašizma protiv kojeg nema druge nego boriti se.
ZAVNOBIH je prije 70 godina uspostavio koncept koji je zasigurno bolji od koncepta koji je Bosni i Hercegovini nametnut u Dejtonu. Poruka je to sa niza skupova, koji su u ponedjeljak upriličeni u Mostaru povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

O tome kako se Dan državnosti obilježavao u Mostaru možete pročitati OVDJE

"U biti, svaki fašizam je suprotstavljen onome što je duša i matrica Bosne i Hercegovine, koja je zemlja raznolikosti, i želi silom da ostvari pravo samo jedne grupe na pogled na svijet i život. Odbrana Bosne i Hercegovine uvijek je odbrana od nekog vida fašizma, nekog rigidnog sistema, ksenofobičnog, šovinističkog, jednoumnog, koji to implementira nasiljem", rekao je Izetbegović.

Za predsjednika RS Milorada Dodika na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji ni dan, ni datum državnosti, te stoga ni 25. novembar, odnosno Dan ZAVNOBiH-a, ne može biti obilježavan u kao Dan državnosti BiH.

"Antifašizam je bio opredjeljenje srpskog naroda. I za samo zasjedanje ZAVNOBiH-a izabran je većinski srpski Mrkonjić-Grad, kao sigurno mjesto. Rijetki muslimani tog vremena su bili od početka u antifašističkom pokretu", napisao je Dodik u svom pismu kojim objašnjava zašto 25. novembar ne priznaje kao državni praznik.

Istina je da je na sjednici 20. jula 1993. godine u Mrkonjić Gradu Narodna skupština tada takozavne Srpske Republike, kojom je predsjedavao osuđenik za ratne zločine Momčilo Krajišnik, donijela je Odluku o proglašenju nevažećim odluka donesenih na zasjedanju ZAVNOBiH-a.

Pismo javnosti: U BiH ne žive ljudi, nego političari

Ovakvo razmišljanje o Bosni i Hercegovini je kao deja vous. U dokumentima sa prvog zasijedanja ZAVNOBIH-a analizirajući tešku sudbinu Bosne i Hercegovine, od turskih, austrijskih, velikosrpskih i velikohrvatskih neprijatelja zemlje zapisano je:

„ Dok su tako jedni okupljali Srbe, drugi su na istoj takvoj reakcionarnoj osnovi okupljali Muslimane, huškajući i s jedne i s druge strane jedne na druge. Rezultat takve politike bio je taj da ni Marko ni Mujo ni Ivo nisu radi međusobnih svađa koje su često dovodfile i do krvoprolića, mogli sagledati da isti ti politički pokvarenjaci koji njih razdvajaju i huškaju jedne protiv drugih sjede godinama u istim vladama i trpju u džepove milione. Zato Srbi, Hrvati i Muslimani nijesu mogli da sagledaju svoj zajednički pravi put i da povedu svoju narodnu politiku, da prestanu biti slijepo oružje i sredstvo raznih političkih profitera.“

Sedam decenija kasnije iz Mrkonjić Grada, u kojem je na današnji dan jasno rečeno da niko ne može svojatati državu koja pripada jednako svim narodima koji u njoj žive, došla je slična poruka. Ovaj put kao reakcija na govor o mirnom raspadu zemlje koje je za aktuelnog predsjednika RS neminovno. Jovana Kljajić u otvorenom pismu je napisala:

„Ovdje ne žive ljudi, ovdje žive političari. Život vam diktira politika. Ovdje je najmanje bitno otcijepljenje države. Ovdje se ljudi dijele na vaše i naše, a svi su isti. Ovdje još rat nije prestao, jer političarima nije u interesu da prestane. Ovdje nacionalnoj mržnji nema kraja. Ovdje radimo za tuđu stolicu. Ovdje te po imenu svrstaju u entitet. Ne daj Bože, ako nisi među ova tri konstitutivna naroda, bolje bježi! Demokratije nema, niti će je ikada biti. Ovdje je aktuelna samo politička scena i to na ovaj način : što više kradeš, više će te masa podržavati! Obrazovanje nam se raspada, ljudi nemaju šta da jedu, ukraden nam je život u startu, ubijaju nas u pojam…i tako u nedogled bih mogla da pišem dok tonemo, ćutimo, trpimo, gledamo, propadamo…"

Podijeljeno je i Predsjedništvo BiH u kome se ovaj praznik neće proslaviti uz tri i. Srpski član neće se pojaviti na prijemu u čast Dana državnosti. Predsjedavajući Željko Komšić u svojoj čestitci građanima kroz nasljeđe ZAVNOBIH-a podsjetio je i na jedan od gorućih problema današnje BiH.

„Narodi BiH su još prije 70 godina, na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, istakli da hoće Bosnu i Hercegovinu u kojoj je svaki građanin jednak u svojim pravima i načinu života, bez obzira na to u kojem dijelu BiH živi i bez obzira na to da li pripada 'većini' ili 'manjini'. Još tada je naglašeno da svaki dio BiH pripada svakom njenom građaninu, te da su tolerancija i zajednički život jedini ispravan put za sve.“

Potpredsjednik Federacije BIH Mirsad Kebo čestitajući praznik koji je, kaže, prilika da se sjetimo nesebične borbe kako bi BiH bila cjelovita, demokratske država, okrenuta ka Evropi i poštivanju ljudskih prava bez obzira na njihovu naciju i vjeru.

“Ovim putem trebamo nastaviti dalje, ukloniti sve prepreke na putu ka cjelovitosti, integritetu i prosperitetu naše države, koja će biti pravna i u kojoj će biti eliminirana svaka vrsta diskriminacije prava njenih građana“, kaže Kebo.

No, Bosna i Hercegovina je i danas zemlja konstitutivnih naroda. Uz njih i diskriminirajuće kategorije ostalih čija su prava svedena na minimum. Vladajuća stranačka elita sačinjena od nacionalnih stranaka uz kvazi- socijaldemokratske snage ne želi se odreći svojih privilegija kako bi omogućila da ova zemlje i zaista bude zajednica ravnopravnih – i pred Ustavom i zakonom.

Svi, uključujući i one koji se godinama pozivaju na antifašističke tekovine ništa ne čine da ove vrijednosti, osim na riječima i u kampanjama, te uz spomenike na kojima drže političke govore, i zažive u praksi.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG