Dan crnogorskog sudstva: Nezavisnost i politički uticaj bolne tačke

Na Dan crnogorskog sudstva predstavnici vlasti ocjenjuju kako je ono mnogo efikasnije nego prije, dok pravni stručnjaci upozoravaju kako je domaće pravosuđe i dalje pod jakim političkim uticajem i kako je još daleko od nezavisnog i profesionalnog sudstva.

No, ima i onih koji smatraju da je, uprkos opštem ambijentu, ključna odgovornost na sudiji pojedincu, a ne na organima sudske vlasti.

"Problem nezavisnosti sudstva nije ni u normama ni u politici nego je u glavama sudija. Ko hoće da bude nezavistan, vjerujte ništa ga ne može u tome spriječiti", kaže o stanju u crnogorskom sudstvu advokat, bivši ministar pravde Dragan Šoć.

Za Teu Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava međutim problem u crnogorskom sudstvu nije na pojedincu već ima sistemski karakter.

"Još uvijek nema dovoljnih sistemskih garancija nezavisnosti sudstva i one se oličavaju u tom ustavnom sistemu načina pogotovo izbora predsednika Vrhovnog suda članova sudskog saveta ali tu se stvar ne završava. Mi insistiramo na daljoj zakonskoj promeni, posebno uvođenju redovnog ocenjivanja rada sudija kao i tužilaca", ističe Gorjanc Prelević.

Sličnog stava je i Stanko Marić, predsjednik Senata udruženja crnogorskih pravnika, koji već dugo godina ukazuje na, metaforično rečeno, trule daske u trećoj grani crnogorske vlasti. Marić ističe kako je Ustavnim rješenjima sudstvo i tužilaštvo stavljeno u zavisan položaj od centara političke moći.

"Samo rješenje da predsjednik Vrhovnog suda istovremeno i predsjednik Sudskog savjeta, kao i da je sudstvo centralizovano do te mjere da imamo jedinstveni sudski budžet i kada sudovi zavise od toga kako će im biti dodijeljena sredstva iz centralnog budžeta, onda moraju da se prilagođavaju tome kako bi dobili što više novca da bi mogli da obaljaju svoje redovne zadatke", rekao je Marić.

Sasvim oprečno mišljenje o dostignućima crnogorskih sudova imaju predstavnici izvršne i sudske vlasti. Sam premijer Igor Lukšić otvarajući skup u Budvi posvećen Danu crnogorskog sudstva je izjavio:

"Napredak crnogorskog pravosuđa u prethodnim godinama, prije svega u oblasti smanjenja zaostalih predmeta je ocijenjen impresivnim. Ne vidim razloga da u jednom od narednih izvještaja međunarodnih organizacija i institucija, prije svega Evropske komisije istu ocjenu ne zavrijedi i za napredak koji će crnogorsko pravosuđe, siguran sam ostvariti na unaprjeđenju kvaliteta sudskih odluka, pune primjene sudske prakse temeljene na međunarodnim standardima".

Brisel bi mogao ubrzati reformu

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica na istom skupu je konstatovala kako je crnogorsko sudstvo mnogo efikasnije nego ranije. Svoje tvrdnje još jednom je potkrijepila statističkim podacima.

" U crnogorskim sudovima je na kraju 2011. godine ostalo predmeta iz 2010. godine i iz ranijih godina samo 11. 551 predmet, da bi na kraju 30. spetembra 2012. godine iz 2010. godine bilo nezavršenih samo 3. 905 predmeta", rekla je Medenica.

Reforma pravosuđa je prvi krupni zadatak pred Crnom Gorom obuhvaćen poglavljem 23 u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji. A da je to jedna od najslabijih grana crnogorske vlasti nebrojano puta ukazivano je sa relevantnih međunarodnih adresa koje su prije svega upozoravale na zavisnost, politizovanost i neefikasnost pravosuđa.

Advokat Dragan Šoć ocjenjuje kako je reforma sudstva, njena emancipacija od politike i bilo kog uticaja, proces koji će se odvijati sporije nego što očekujemo.

"To nije pitanje norme, to nije pitanje niti jednog pravnog akta. To je prosto jedan proces koji je započet u Crnoj Gori i koji će se odvijati, vjerovatno sporije nego što bismo mi svi željeli, ali ja sam ubijeđen da u nekom krajnjem ishodu to je jedna neminovnost. Naprosto, ne može Crna Gora ostati van tokova iz okruženja", smatra Šoć.

Stanko Marić u mijenjanju situacije u crnogorskom sudstvu akcenat stavlja na političku volju.

"Vlast će učiniti sve da vlast zadrži pod političkom kontrolom. Ja nijesam optimista da će se to ubrzo dogoditi, bez nekog značajnijeg uslovljavanja EU a ona koliko vidimo neće to učiniti. Sve dok se takav odnos u EU ne bi uspostavio, ovdje sigurno u dogledno vrijeme nećemo imati ozbiljnije sistemske promjene koje obezbjeđuju nezavisnost pravosuđa", kaže Marić.

Više optimizma ima Tea Gorjanc Prelević koja smatra da će upravo monitoring Brisela ubrzati sudsku reformu.

"Za tu nadu imam i realno uporište u iskustvu Hrvatske. Kada pogledate na koji način su oni monitorovani, na šta je njima ukazivano vidite da su to praktično isti problemi. Mislimo da je to u Hrvatskoj dovelo do rezultata i očekujemo da to bude i slučaj sa Crnom Gorom, i to što pre", ističe Gorjanc Prelević.