Dostupni linkovi

logo-print

Da li su vrhunski olimpijci i paraolimpijci jednaki


Olimpijska zastava

Olimpijska zastava

Hrvatska Vlada planira uvesti trajnu naknadu, svojevrsnu sportsku mirovinu za vrhunske sportaše i dobitnike olimpijskih medalja. Međutim, njihov prijedlog da vrhunski paraolimpijci dobiju upola manje naknade nego olimpijci izazvao je negativne reakcije i upozorenja da se radi o diskriminaciji.

Nova hrvatska Vlada lijevog centra kao da voli zabavljati javnost predlaganjem brzopletih rješenja, koje odmah potom povuče bez previše obrazloženja. Čini se da u kategoriju takvih brzopletih rješenja spada i ideja da se uvedu svojevrsne sportske mirovine za vrhunske sportaše, ali da olimpijsko zlato, srebro i bronca za olimpijce vrijede dvostruko više novca nego za paraolimpijce.

Recimo, osvajač olimpijskog zlata bi nakon navršene 45. godine života imao jednu i po prosječnu mjesečnu plaću, dakle 8200 kuna (oko 1100 eura) mjesečno, a paraolimpijac upola manje.

Iako je odmah upozoreno kako je to čista diskriminacija, u Vladi ne odustaju od svoje ideje. Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, legendarni košarkaš i košarkaški trener Petar Skansi tvrdi kako treba uvesti kriterije po kojima se vrednuju rezultati.

„Mislim da postoje vrhunski rezultati i da postoje neke druge kategorije, neću reći socijalne ili neke treće, ali smatram da – kada se govori o vrhunskim dostignućima – onda treba i govoriti o vrhunskim dostignućima. Ja smatram da postoji razlika u kvalitetu, da postoji razlika u interesu javnosti, da postoji razlika u tretmanu medija i niz drugih razlika“, kaže Skansi.

Jednokratne nagrade za sportska postignuća ostaju jednake i za – recimo tako – olimpijce i za paraolimpijce.

Međutim, kada je pred 6 mjeseci HDZ-ova vlast donijela zakon o ovim trajnim naknadama za vrhunske sportaše, postojao je imovinski cenzus za sticanje prava na nju, jer ima vrhunskih sportaša koji su se snašli u životu, a ima onih koji su – poput primjerice Bugarina Alekseja Pešalova koji je Hrvatskoj pred dvije decenije donio prvo olimpijsko zlato - čak razmišljali o prodaji svojih medalja kako bi imali za život.

Od toga se iz raznih razloga sada odustalo, a kako novca ima ograničeno, onda se htjelo zaštedjeti na - paraolimpijcima.

Kriteriji i rezultati

Skansi nije usamljen u takvom stavu – i otac i trener najuspješnije hrvatske atletičarke svih vremena Blanke Vlašić Joško ima svoje argumente za stav da olimpijska i paraolimpijska medalja - nisu isto.
Blanka Vlašić

Blanka Vlašić


„Nema se što tu Vladi zamjeriti. Znate, u paraolimpizmu ima toliko mnogo tih podjela, stupanj invalidnosti zna biti toliko različit da je sigurno konkurencija unutar svake od tih grupacija bitno manja nego u olimpijskim sportovima koji zaista imaju dugu tradiciju i koji praktički počivaju na velikoj konkurentnosti“, kaže on.

No, ne misle svi vrhunski olimpijski sportaši tako. Jednaki smo, poručuje olimpijka i bacačica diska Sandra Perković koja dijeli trenera sa Darkom Kraljem, paraolimpijcem i dobitnikom zlatne medalje u Pekingu, svjetskim rekorderom u bacanju kugle za paraolimpijce.

„Smatram da predloženo rješenje nije u redu jer, sudeći po Darku s kojim treniram znam da oni puno ulažu u svoj trening, da nekad zbog svog invaliditeta rade i više nego mi 'normalni' sportaši, jer zbog svog invaliditeta nekad nisu u mogućnosti napraviti ono što ja mogu, ili što mogu drugi sportaši. Smatram da smo svi mi jednaki u sportu - i pred bogom, i pred zakonom i tako mislim da bi i oni trebali biti“, ocjenjuje Perković.

Glasnogovornik Hrvatskog paraolimpijskog odbora Darko Matić ogorčen je predloženim rješenjem, pogotovo zato što Hrvatska prednjači u svijetu po potpunom zakonskom izjednačavanju olimpijskog i paraolimpijskog sporta.

„U startu mi pozdravljamo da se ovo trajno i kvalitetno riješi, ali – na principu jednakopravnosti, ni više ni manje! Ako smo sportaši, onda doista jesmo sportaši, ako smo vrhunski sportaši, onda doista jesmo vrhunski sportaši, ali – ni više ni manje!“ kazao je on.

Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević kaže kako bi ovakav prijedlog - ako se usvoji - „pao“ na Ustavnom sudu zbog diskriminacije.

„Samo jednakim vrednovanjem vrhunskih sportskih postignuća sportaša s invaliditetom i sportaša bez invaliditeta dokazujemo da smo jednaki u različitosti, i da jedini kriterij u tome treba biti isključivo – vrhunski rezultat“, smatra ona.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG