Dostupni linkovi

logo-print

Visoka zaduženost guši crnogorsku privredu


Zgrada Prve banke u Podgorici

Zgrada Prve banke u Podgorici

Banke su vlasnici Crne Gore je konstatacija koja se mogla čuti na sjednici Socijalnog savjeta na kojoj se raspravljalo o privrednoj i ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori.

Na ovaj zaključak je upozoreno zbog nekoliko faktora kao što su visoka zaduženost privrede kod banaka, visoke kamatne stope i najava novih zaduženja države kod komercijalnih banaka radi otplate dugova.

Postavlja se pitanje koje opasnosti stoje pred Crnom Gorom zbog ovakvog ekonomskog ambijenta.

Kritikujući bankare i neaktivnost Vlade na polju stvaranja povoljnog ambijenta za privredu, vlasnik preduzeća Neksan Miodrag Davidović, koji upravlja nikšićkom Željezarom, konstatovao je da su banke institucije koje predstavljaju vlasnike Crne Gore. Za tu tvrdnju on je iznio argument kao što su visoke i neodržive kamatne stope od 12 posto na zaduženja koja, kako je rekao mogu da plate samo proizvođači droge, te ocijenio da Crna Gora više nema ni tajkuna jer su više zaduženi nego što im vrijedi imovina

"Ja kažem da u Crnoj Gori danas ne postoji niti jedan tajkun. Zašto? Zato što je imovina svih tih nazovi tajkuna mnogo manje vrijedna od njihove zaduženosti u bankarskom sektoru", napominje Davidović.

Na ovo treba dodati i Vladino traženje mehanizama za novo zaduženje države, po svemu sudeći i kod komercijalnih banaka, u cilju vraćanja duga Kombinata aluminijuma od najmanje 22 miliona eura.

Da li banke predstavljaju vlasnike Crne Gore pitali smo poslanika i doskorašnjeg preduzetnika Slavena Radunovića koji odgovara negativno jer preuzimanjem nekretnina pravnih lica ne mogu tu imovinu da pretvore u kapital za novo pozajmljivanje novca

"U svojim odlukama da nekome omoguće spas na kratak rok ili ne, da su zbog toga vlasnici Crne Gore o tome bi već mogli da pričamo. Jedini koji danas imaju novca su naravno banke i one su u stanju da vrlo često determinišu privredna i politička kretanja u Crnoj Gori. Ja mislim da je to veliki problem i mislim da država to ne smije da dozvoli bankama. Pritom mislim na državu sa dobrim namjerama a ova država, mislim prije svega na njenu vlast, nema dobre namjere nego se baš služi instrumentima koje imaju neke banke bliske vlasti", kaže on.

Zaduživanje države zbog otplate tuđih dugova

I poslanik Pokreta za promjene u skupštini Crne Gore, Zarija Pejović, smatra da bi banke bile srećnije kada bi mogle da naplate kredite izdate prije četiri ili pet godina tokom ekspanzije kredita.

Pejović ocjenjuje da pravno ili fizičko lice ne može da dobije nižu kamatnu stopu od stope koju plaća država

"Postavlja se pitanje po kom osnovu neko ko je fizičko lice ili privredno lice može da očekuje da dobije manju kamatnu stopu od one po kojoj se država zadužuje na međunarodnom finansijskom tržištu? Dakle, Crna Gora dobija kamatne stope od bezmalo devet posto. Banke odmah tu ukalkulišu rizik države, rizik samog sistema a onda uslijed velike nelikvidnosti naplaćuju velike premije za rizike i onda kamatna stopa iznosi i po 14 posto. Naravno, ne opravdavam tako visoke kamatne stope jer je nemoguće voditi biznis u takvim uslovima ali to je situacija na tržištu i kritikama banaka ne znam koliko će se toga postići", navodi Pejović

Na drugoj strani Slaven Radunović kaže da treba razdvojiti tajkune i njihove firme koje su više zadužene nego što je imovina tih firmi

Branko Radulovic (desno) i Zarija Pejovic (lijevo)

Branko Radulovic (desno) i Zarija Pejovic (lijevo)

"Postoji problem što su mnogi od tih tajkuna, neki su pod znacima navoda a neki ne, oni su novac iz svojih firmi prebacili na ovaj ili onaj način na privatne račune, pretvorili u privatnu imovinu, ili su ih prebacili na neke nove firme a probleme su ostavili u firmama koje su prepoznate u javnosti kao tajkunske. Danas mnogi sa žaljenjem konstatuju da su neke tajkunske firme propale, neki sa zadovoljstvom konstatuju da su neki od tih tajkuna propali. Međutim, mene je strah da se mnogi od njih nama sada smiju iza leđa jer su pare prebacili na sigurno", napominje Radunović.

Izlaz iz aktuelnog negativnog trenda privrednog ambijenta je u inovativnim projektima i formiranju razvojne banke, što mora da podrži država, kaže Pejović.

Ključni problem je što se država ne zadužuje za investicije već za otplatu tuđih dugova i potrošnju

"Kada imamo prenaduvanu ekonomiju onda nam slijedi tzv. meko ili tvrdo spuštanje na zemlju, odnosno usklađivanje potrošnje sa nivoom kapaciteta privrede. Plašim se da nam slijedi taj tzv. hard landing", zaključuje Pejović.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG