Dostupni linkovi

logo-print

Da li se u BiH gubi sekularizam


Okrugli sto o temi "Bosna i Hercegovina: sekularna ili vjerska država?", 22. novembar 2011.

Okrugli sto o temi "Bosna i Hercegovina: sekularna ili vjerska država?", 22. novembar 2011.

Ustav BiH je definirao bh. društvo kao multietničko i multikonfesionalno građansko, sa ustaljenim i civliziranim ljudskim pravima i slobodama. Da bi država efikasno i u skladu sa svojim odgovornostima obavila ove funkcije, ona mora biti stroga odvojena od utjecaja pojedinaca, raznih društvenih grupa, konfesija i njihovih velikodostojnika.

Na pitanje gdje je BiH danas - da li je sekularna ili vjerska država - pokušala je odgovoriti akademska zajednica u Sarajevu na okruglom stolu na kojem se raspravljalo o rastućem utjecaju vjerskih zajednica.

„Križeve van iz državnih ustanova, vjeronauk van iz škole, biskupe van iz politike, crkvu van iz proračuna“, ovo su riječi Januša Palikota, lidera novog Palikot pokreta u Poljskoj koji je osvojivši 10 posto glasova nedavno ušao u parlament Poljske.

Primjer države koja se smatra jednom od najreligioznijih država svijeta, gdje Katolička crkva ima značajnu ulogu, za profesora Nerzuka Ćurka, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, najbolji je pokazatelj kako se u BiH vode isprazne i često isključive debate na temu sekularne s jedne i vjerske države s druge strane, odnosno da istinske debate zapravo nema.

„Izostaje u ravni političkog organiziranja ideja koja bi bila ovako radikalna kao što je lidera poljskog pokreta Palikot, jer očigledno da naša ljevica ovo ne govori, očigledno ni naša desnica, odnosno rekao bih da nemamo zbiljski odnos, nego da je on na nivou jednog klatna kako se masa pomjera“, kazao je Ćurak.

Kao primjer Nerzuk Ćurak podsjeća na uvodenje vjeronauke u vrtiće u Sarajevskom kantonu, o čemu se nakon smjene direktorice javne ustanove prestalo govoriti, te su mnoga pitanja ostala bez odgovora.
Nerzuk Ćurak na okruglom stolu u Sarajevu, 22. novembar 2011.

Nerzuk Ćurak na okruglom stolu u Sarajevu, 22. novembar 2011.


„Mi uopće nismo imali javnu debatu o tome kako je to došlo, o zakonskim uvjetima koji su doveli. Mi samo kao posljedicu imamo jedno primitivno obezvrjeđivanje rada odgojiteljica, koje sa visokom stručnom spremom imaju najbjedniju platu u državi - i nisu navodno osposobljene da u ravni etičkog educiraju djecu, pa se moraju angažirati vjeroučitelji!“ naveo je Ćurak.

Temljni princip uređenja države i društva koji podrazumijeva odvojenost države od utjecaja konfesija i njihovih velikodostojnika odavno je narušen u BiH, slaže se i Ivo Komšić, profesor na Filozofskom fakuletu.

Proces depolitizacije institucija i gubljenje građanskog posljednjih godina imao je za cilj vjersko liderstvo objediniti sa političkim i državnim liderstvom, što su, dodaje Komšić, manje ili više vidlljivo činile sve konfesije u BiH.

„Ulazak u vojne strukture države, ona je uspostavila svoje institucije vojnih kapelana koje su postali paralelna ministarstva državnim ministarstvima. Radi se o odgojno-obrazovnim i znanstvenim institucijama i o uvođenju vjeroučenja i vjerskih obreda u njih da bi se preko tih institucija utjecalo na karakter društva“, kaže Komšić.

Javni prostor nikada nije bio oslobođen vrijednosti svetog

Ono što se nije uspjelo legalizirati je ozvaničeno pod izlikom temeljenog ljudskog prava, a najviše je vidlivo upravo u institucijama vlasti i javnim ustanovama, kaže Komšić.

„Da ne govorimo o tome koliko se već rad državnih institucija podređuje zahtjevima vjere i vjerskih obaveza. Kao poslanik u Parlamentu prisustvovao sam nebrojeno puta gdje neki zakoni nisu prošli jer nisu dobili odobrenje u vjerskim zajednicama“, istakao je on.

Pojam sekularne države u Dejtonskom sporazumu, odnosno Ustavu BiH direktno nije naveden. U Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju vjerskih zajednica kaže se da su vjerske zajednice odvojene od države, ali i da je u BiH zagarantirana sloboda kolektivnog, individzualnog i privatnog ispovijedanja vjere.

Za profesora Faruka Karčića, problem koji se javlja je ispovijedanje vjere u političkom, a ne javnom prostoru, što zakon nije jasno precizirao.
Abazović: Naše religjske zajednice, nažalost, još uvijek traže privilegiran položaj u društvu.

„Da su religije i religijske zajednice i crkve, kao dio javne sfere, uzele područje nevladinog sektora i otvarale humanitarne, karitativne, socijalne, obrazovne i druge institucije i vršile servis društvu, očigledno takvih dilema ne bi bilo“, smatra Karčić.

Sociolog Dino Abazović s druge strene dodaje:

„Naše religjske zajednice, nažalost, još uvijek traže privilegiran položaj u društvu samo zato što su religijske zajednice. I zbog toga većina nesporazuma koje danas živimo jeste zapravo da one ne mogu sebe prihvatiti kao jednog od aktera unutar javnog prostora.“

Kako isključivosti pomiriti? Profesor Ugo Vlaisavljević naglašava kako će BiH ostati daleko od istinske pluralnosti i demoraktizacije ukoliko se o problemu vjerskog ili sekularnog nastavi govoriti isključivo sa dilemom rigidno ateističkog ili rigidno vjerskog pristupa, što jeste zaostavština prethodnog nasljeđa.

„Problem je što naš javni prostor nikad nije bio oslobođen vrijednosti svetog - i mi samo što imamo, imamo sukobe jedne političke religije protiv druge političke religije. Distinkcija ateizam - teizam itd. tu ustvari ne igra nikakvu ulogu“, smatra Vlaisavljević.

Bosni i Hercegovini je potrebna nova debata koja i sekularno i religijsko treba pomiriti. Pluralno društvo koje, pored očuvanja sekularnosti, mora izgraditi društveni ambijent u kojem će sve vrijednosti, poput religlijskih, moći doći do izražaja, za što su, kako zaključuje Nerzuk Ćurak, potrebni volja i znanje koje se Bosni i Hercegovini uskoro neće desiti.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG