Dostupni linkovi

logo-print

Da li je Podgorica bliža dogovoru o simbolima i jeziku


Ilustracija

Ilustracija

Da li je nakon najave potpredsjednika crnogorske Vlade Duška Markovića kako je DPS spremna na kompromise o zahtjevima opozicije za promjenu državnih simbola moguć dogovor koji bi vodio promjenama Ustava u sferi pravosuđa?

Dok u najjačim partijama DPS i SNP pokazuju otvorenost za dalji dijalog, Socijaldemokratska partija kao manja članica vladajuće koalicije i opoziciona NOVA, ne pokazuju znake popuštanja.

Da vladajuća Demokratska partija socijalista na kraju ipak negdje prelomi, pozivajući se na to kako joj pragmatizam nije stran, pokazala je u utorak izjava potpredsjednika Vlade i jednog od pregovarača sa opozicijom Duška Markovića, koji je saopštio kako je DPS spremna na kompromis o skraćenju himne i uvođenje trobojke kao narodne zastave, ali je nepopustljiva kada je riječ o zahtjevu da se, osim crnogorskog, i srpski proglasi službenim jezikom u Crnoj Gori.

"Teško je kada je u pitanju službeni jezik da imate dva službena jezika. To je suprotstavljeno konceptu Crne Gore kao građanske države", istakao je Marković.

Odmah su reagovali u Novoj srpskoj demokratiji koji od početka insistiraju da se srpski izjednači sa crnogorskim, tako što bi u Ustavu bio označen kao službeni jezik. Pošto ta partija još nije zauzela zvanični stav Slaven Radunović iznosi lično mišljenje kako će tvrdokoran stav DPS o jeziku, onemogućiti postizanje dogovora.

"Ta argumentacija kako se na taj način građanski koncept države urušava je najblaže rečeno suprotan istini, jer građanska država poštuje građane. U ovom slučaju najveći broja građana nije ispoštovan. Građani Crne Gore su na popisu rekli kojim jezikom najviše govore, a najveći broj njih je reklo srpskim jezikom. Ako stvarno budu željeli da se dogovaraju sa nama i ako budu htjeli da uvaže realnost koja postoji u Crnoj Gori neće biti nikakvih problema da dođe do promjena Ustava. Ukoliko i dalje budu ovako tvrdoglavo nastupali, strah me je da od tih promjena neće biti ništa", kaže Radunović.

Uže je još zategnuto

No, u najjačoj opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji, čiji visoki funkcioneri uglavnom nijesu ustajali na taktove crnogorske himne i koji insistiraju da se, osim postojeće državne, uvede i trobojka kao narodna zastava, gotovo poslovično reaguju sa oprezom i pozivaju na nastavak dijaloga, koji prema riječima Nevena Gošovića, suštinski još nije počeo.
Neven Gošović

Neven Gošović


"Čeka nas veliki posao, kako kod ustavnih promjena u oblasti pravosuđa tako i drugih, poput identitetskih pitanja koja su pokrenuta, koja su po svojoj suštini su i pitanja ljudskih prava. Ubijeđeni smo da nakon argumenata koje ćemo iznijeti možemo doći do ravnopravnog tretmana većinskog, srpskog jezika i službenog crnogorskog jezika, čime bi se obezbijedila ravnopravnost, odnosno eliminisala diskriminacija", kaže Gošović.

Čak iako bi vladajuća DPS sa opozicijom postigla dogovor o državnim simbolima i službenom jeziku, on za SDP ne bi bio prohvatljiv ukoliko bi bio na liniji onoga što je do sada zahtijevala opozicija.

"Posebno je za nas problematično da neko kaže – narodna zastava.Iskreno, za mene je to donekle uvrjedljivo u odnosu na našu državnu i narodnu zastavu, jednu jedinu koju sada imamo. Sa druge strane SDP je saopštavao da nijesmo protiv razgovora i o državnim simbolima, ali smo protiv dogovora na štetu koncepta koji je vratio državnost Crnoj Gori, koji je vratio identitet Crnoj Gori. E, u tom dijelu se razlikujemo u odnosu na DPS", kaže Borislav Banović iz SDP-a.

Brisel uporno insistira na promjenama crnogorskog Ustava u sferi pravosuđa, iako to nije izričit uslov za otvaranje pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.

Više puta sa te adrese ponovljeno je da se tzv. identitetskim pitanjima ne smiju uslovljavati izmjene najvišeg pravnog akta, uz poziv vlastima i opoziciji da postignu kompromis.

No, uže je još zategnuto, a ako bude popušteno tako što bi vladajući DPS dvotrećinsku većinu za promjenu Ustavu obezbijedio uz pomoć opozicije, a bez glasova vladajućeg SDP, onda bi to, prema riječima Borislava Banovića, uticalo na odnose u vladajućoj koaliciji.

"Sigurno bi uticalo na odnose u koaliciji, ali i na šire odnose u zemlji jer ne vidim političku pa ni bilo kakvu drugu logiku usvajati identitetska rješenja jedne države i jednog društva sa onima koji su bili protiv te države i društva, a zanemariti drugu polovinu koja je tome doprinijela i ne voditi računa o njihovom stavu", kazao je Banović.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG