Dostupni linkovi

logo-print

Da li će nam roboti uzeti posao?


Lice robota, ilustrativna fotka

Lice robota, ilustrativna fotka

Piše: Gary Marcus, The New Yorker, priredila: Mirjana Rakela

Polako, ali sigurno, u roku od devedesetak godina, roboti će preuzeti gotovo 70 posto poslova koje danas radimo ...ili će ti poslovi biti automatizirani. Da li nas to treba brinuti?

Kevin Kelly, jedan od urednika u časopisu Wired, tvrdi – nema razloga za brigu. U svom, pomalo, utopijskom radu pod nazivom „ Bolje nego ljudsko biće“ on kaže kako novu robotsku eru moramo dočekati pozitivno. „Istina, roboti će raditi neke od poslova koje rade ljudi, ali i neke za koje smo mislili da ih je nemoguće raditi, pa čak će nam pomoći da otkrijemo nove poslove“ .

On navodi primjer kako je prije 100 godina 70 posto Amerikanaca živjelo na farmama. Automatizacija je eliminiarala 99 posto njihovog rada, pa čak je zamijenila i životinje. No, ta je automatizacija otvorila i milijune novih radnih mjesta u raznim drugim sektorima.

Ako se povijest ponavlja, roboti će zamijeniti neke poslove, ali imati ćemo i nove.

Primjerice, u dalekoj budućnosti, automobile i kamione bi mogli voziti roboti. Što bi u tom slučaju mi mogli radili?

Kelly kaže da bi ljudi mogli biti ti koji „održavaju na životu robote“, ili , organiziraju robotima putovanja. No, i to je upitno, je ne zaboravimo, danas, se preko društvenih mreža sve to lako organizira, i mnoge turističke agencije koje su od toga živjele su propale. Tisuće radnih mjesta u turizmu je ugašeno. Autor teksta u New Yorkeru ističe kako mu je draga ideja o novim tehnologijama koje će otvoriti nova radna mjesta, no svaki put kada netko to predloži, uhvati ga strah.

Postoji mogućnost da je strah neopravdan. Čak i kada bi većina poslova nestala, produktivnost bi mogla rasti, utopistički tvrdi Kelly. Svako od nas bi mogao imati svog robota, i on bi radio za nas.

No, što se dogadja, pita se autor teksta, u slučaju da pojedinac ima robota, a drugi ga nemaju. Kako će se oni nositi s takvom konkurencijom.

Ugledni ekonomist Paul Krugman je napisao „ pametni strojevi mogu podići BDP(Brutto društveni proizvod), ali isto tako smanjiti potrebu za pametnim ljudima“.

To znači da bi živjeli u bogatom društvu, ali bi bogatstvo išlo onima koji imaju svoje robote. Možda će, na primjer, „roboti radnici“ jednoga dana biti isto što automobili i mobilni telefoni, dakle ono što svatko može priuštiti.

No, u posljednjim desetljećima, kako ističu Rik Brynjlfsson i Andrew McAfee u svojoj kjnizi „ Utrka protiv strojeva“ zaposlenost se smanjila i tek je mali broj onih koji su se ponovno uspjeli zaposliti, s jednako dobrim primanjima kakvo su imali na ranijem poslu.

Nitko ne zna što će biti slijedeće, iako Kelly tvrdi da je „budućnost tehnologije lakše predvidjeti od bućnosti ljudskog roda“. Ipak, nema garancije da će novi poslovi biti i stvoreni.

Ono što sada treba raditi je najbolje se pripremiti za vremena koja dolaze.
XS
SM
MD
LG