U susret otvaranju ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija u Crnoj Gori se otvorila polemika o tome u kojoj mjeri Skupština treba da obavlja nadzornu ulogu u pregovaračkim pozicijama koje definiše Vlada. Sumnju da Vlada i vladajuća DPS u tome žele potpun monopol pokrenulo je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija kome nije prihvatljiva parlamentarna rezolucija kojom su predviđena veća ovlašćenja matičnog odbora koje bi trebalo da verifikuje pregovaračke pozicije.
Iako je matični odbor parlamenta nedavno jednoglasno usvojio amandman na Prijedlog rezolucije o procesu evropskih integracija, kojim su predviđena veća ovlašćenja tog skupštinskog tijela, a koje bi Vladi moglo da na doradu vraća ili ne prihvata pregovaračake pozicije, tome se usprotivilo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija. Smatraju kako bi takvo rješenje usporilo dinamiku integracija i narušilo podjelu uloga u pregovaranju, a u kome Vlada vodi proces, a parlament je nadzire.
Tako nešto odbacio je šef odbora za evropske integracije Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, koji ocjenjuje kako-takvo pozicioniranje odbora samo povećava kvalitet nadzorne uloge parlamenta.
Član odbora i jedan od predlagača rezolucije iz opozicionog SNP Aleksandar Damjanović pak pimjećuje:
"Manji je problem kako će biti konačno rješenje, da li će vlada imati malo veću ulogu ili će veća biti uloga odbora ili parlamenta. Mnogo je važnije da se do tih rješenja dođe konsenzusom. Odbor za evropske integracije je glasao o tom amandmanu i taj amandman će biti i na parlamentu i biće interesantno, da u kontekstu onoga što su poslanici DPS prihvatili na odboru i ovoga što vlada sada suprotno traži, vidjeti kakav će biti ishod glasanja".
Potpredsjednik Odbora za evropske integracije iz vladajućeg DPS Jovan Martinović, koji je zajedno sa svojim partijskim kolegama na odboru podržao amandman na rezoluciju koji ojačava ulogu tog skupštinskog tijela u procesu integracija međutim kaže:
"Ja mislim da će se shodno ovome rezolucija usvojiti u nacrtu kako su je i predlagači dostavili. Moje mišljenje je da, shodno praksi drugih zemalja, ipak te stvari treba uređivati poslovnikom tako da taj amandaman koji je predložen ne treba usvajati".
Primjer Hrvatske
Da li se iza svega zapravo krije namjera Vlade da zadrži potpuni monopol u definisanju pregovaračkih pozicija i ograniči uticaj Skupštine, da osim zakonodavne, ima i sve veću nadzornu i kontrolnu ulogu u procesu evropskih integracija?
"Ja mislim da izvršna vlast ni sada nema potpuni monopol i da parlament da ukoliko želi da koristi poslaničke mehanizme nadzora i kontrole svakako može itekako kontrolisati pregovarački tok. Pozicija Odbora za evropske integracije koji je ključni u tom procesu jeste zaista specifična i nikakav problem nije da odbor ima i ove nadležnosti koje bi bile novina u smislu odlučivanja o konačnoj pregovaračkoj poziciji", ocjenjuje Aleksandar Damjanović.
Da Vlada i Parlament ne mogu doći u koliziju šta je čija uloga u procesu evropskih integracija smatra i Jovan Martinović iz DPS.
"Sukoba ne može biti jer se tačno znaju nadležnosti i to su pokazala iskustva nekih drugih država. Evo, primjer Hrvatske u kojoj se znalo tačno koje su bile nadležnosti odbora a sve ove druge stvari su bile uređene poslovnikom", navodi Martinović.
Praksa Hrvatske, kako je za Radio Slobodna Evropa izjavila Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, pokazala je kako je Sabor, odnosno parlament, veoma bitan činilac u procesu donošenja pregovaračkih odluka. Pregovaračke pozicije razmatrao je Nacionalni savjet u kome su osim poslanika bili predstavnici civilnog sektora, univerziteta, privrednika i imao je pravo veta, iako ga nikada nije upotrijebio.
"Nastojalo se da se sve te strukture objedine te je to tjelo imalo zadatak za potvrđivanje nacionalnih pregovaračkih stavova. Ja bih ipak zaključila da proces nije bio dovoljno transparentan iz moje perspektive predstavnika akademske zajednice. Dakle, bilo bi dobro da smo puno više tih pregovaračkih pozicija u startu mogli prodiskutirat, vidjeti koje su prednosti a koji nedostaci, na neki način bi omogućili svim sudionicima u društvu da što aktivnije u tome sudjeluju. Ja mislim da bi uloga Sabora u kojoj on stvarno ima mandat da prodiskutira pregovaračka stajališta puno više otvorila proces i doprinijela većoj transparentnosti, što je kod nas u dobroj mjeri bilo ograničeno".
Iako je matični odbor parlamenta nedavno jednoglasno usvojio amandman na Prijedlog rezolucije o procesu evropskih integracija, kojim su predviđena veća ovlašćenja tog skupštinskog tijela, a koje bi Vladi moglo da na doradu vraća ili ne prihvata pregovaračake pozicije, tome se usprotivilo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija. Smatraju kako bi takvo rješenje usporilo dinamiku integracija i narušilo podjelu uloga u pregovaranju, a u kome Vlada vodi proces, a parlament je nadzire.
Tako nešto odbacio je šef odbora za evropske integracije Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, koji ocjenjuje kako-takvo pozicioniranje odbora samo povećava kvalitet nadzorne uloge parlamenta.
Član odbora i jedan od predlagača rezolucije iz opozicionog SNP Aleksandar Damjanović pak pimjećuje:
"Manji je problem kako će biti konačno rješenje, da li će vlada imati malo veću ulogu ili će veća biti uloga odbora ili parlamenta. Mnogo je važnije da se do tih rješenja dođe konsenzusom. Odbor za evropske integracije je glasao o tom amandmanu i taj amandman će biti i na parlamentu i biće interesantno, da u kontekstu onoga što su poslanici DPS prihvatili na odboru i ovoga što vlada sada suprotno traži, vidjeti kakav će biti ishod glasanja".
Potpredsjednik Odbora za evropske integracije iz vladajućeg DPS Jovan Martinović, koji je zajedno sa svojim partijskim kolegama na odboru podržao amandman na rezoluciju koji ojačava ulogu tog skupštinskog tijela u procesu integracija međutim kaže:
"Ja mislim da će se shodno ovome rezolucija usvojiti u nacrtu kako su je i predlagači dostavili. Moje mišljenje je da, shodno praksi drugih zemalja, ipak te stvari treba uređivati poslovnikom tako da taj amandaman koji je predložen ne treba usvajati".
Primjer Hrvatske
Da li se iza svega zapravo krije namjera Vlade da zadrži potpuni monopol u definisanju pregovaračkih pozicija i ograniči uticaj Skupštine, da osim zakonodavne, ima i sve veću nadzornu i kontrolnu ulogu u procesu evropskih integracija?
"Ja mislim da izvršna vlast ni sada nema potpuni monopol i da parlament da ukoliko želi da koristi poslaničke mehanizme nadzora i kontrole svakako može itekako kontrolisati pregovarački tok. Pozicija Odbora za evropske integracije koji je ključni u tom procesu jeste zaista specifična i nikakav problem nije da odbor ima i ove nadležnosti koje bi bile novina u smislu odlučivanja o konačnoj pregovaračkoj poziciji", ocjenjuje Aleksandar Damjanović.
Da Vlada i Parlament ne mogu doći u koliziju šta je čija uloga u procesu evropskih integracija smatra i Jovan Martinović iz DPS.
"Sukoba ne može biti jer se tačno znaju nadležnosti i to su pokazala iskustva nekih drugih država. Evo, primjer Hrvatske u kojoj se znalo tačno koje su bile nadležnosti odbora a sve ove druge stvari su bile uređene poslovnikom", navodi Martinović.
Praksa Hrvatske, kako je za Radio Slobodna Evropa izjavila Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, pokazala je kako je Sabor, odnosno parlament, veoma bitan činilac u procesu donošenja pregovaračkih odluka. Pregovaračke pozicije razmatrao je Nacionalni savjet u kome su osim poslanika bili predstavnici civilnog sektora, univerziteta, privrednika i imao je pravo veta, iako ga nikada nije upotrijebio.
"Nastojalo se da se sve te strukture objedine te je to tjelo imalo zadatak za potvrđivanje nacionalnih pregovaračkih stavova. Ja bih ipak zaključila da proces nije bio dovoljno transparentan iz moje perspektive predstavnika akademske zajednice. Dakle, bilo bi dobro da smo puno više tih pregovaračkih pozicija u startu mogli prodiskutirat, vidjeti koje su prednosti a koji nedostaci, na neki način bi omogućili svim sudionicima u društvu da što aktivnije u tome sudjeluju. Ja mislim da bi uloga Sabora u kojoj on stvarno ima mandat da prodiskutira pregovaračka stajališta puno više otvorila proces i doprinijela većoj transparentnosti, što je kod nas u dobroj mjeri bilo ograničeno".
