Dostupni linkovi

logo-print

Da li jezik utječe na način na koji promatramo svijet?


U zavisnosti od toga kog je roda na maternjem jeziku riječ most - govornici će o njemu razmišljati kao o vitkom i tankom ili jakom i masivnom, kaže Guy Deutscher.

U zavisnosti od toga kog je roda na maternjem jeziku riječ most - govornici će o njemu razmišljati kao o vitkom i tankom ili jakom i masivnom, kaže Guy Deutscher.

Autor: Daisy Sindelar, prevela: Ena Stevanović

Već dugo se tvrdi da maternji jezik može utjecati na osobnost i kulturne poglede pojedinaca. Lingvista Guy Deutscher, autor knjige „Kroz jezičko staklo: zašto svijet izgleda drugačije na drugim jezicima“, je te teorije odveo korak dalje, tvrdeći da jezik može utjecati na način na koji ljudi percipiraju objekte, geografiju pa čak i boje.

RSE: Počnimo sa očiglednim. Koliko jezika govorite?

Deutscher: Kao dijete sam govorio hebrejski. Odrastao sam u Izraelu koristeći samo jedan jezik. Onda sam u školi naučio mnoge jezike, uglavnom engleski, ali i njemački, arapski i malo latinskog. Proveo sam neko vrijeme kao student u Skandinaviji i u jednom periodu sam mogao solidno govoriti danski i švedski. Jezici koje sam specijalizirao tijekom svojih akademskih aktivnosti su jezici drevne Mezopotamije, jezici koji se u nekim slučajevima ne govore već 4000 godina. Tako da ih mogu čitati, ali ne i govoriti. A čak i kad bih mogao, ne bih imao s kim.

RSE: Popularna je tvrdnja da jezik oblikuje način na koji mislimo jer koncept koji je lako razumljiv na jednom jeziku može biti potpuno nerazumljiv na drugom, često zbog nedostatka odgovarajućeg rječnika. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

Deutscher: Ne mislim da nas naš maternji jezik sprječava da razumijemo bilo šta što ljudi koji govore druge jezike mogu jednostavno razumjeti. Jedan od glavnih argumenata koji možete čuti posvuda, ali ne od ligvista, je da govornici drugih jezika ne mogu razumjeti neke od naših koncepata, kao što su demokracija, sloboda, ovo ili ono, jer nemaju riječ za to na svom maternjem jeziku. Mislim da to, očito, nije tačno. Ne postoji nikakav dokaz da ljudi koji govore određeni jezik ne mogu razumjeti nešto što drugi razumiju samo zato što nemaju riječ za to. Ne postoji ništa šta ne možete objasniti nekome na njihovom jeziku, čak i ako nemaju tačne oznake za takve koncepte.

RSE: Međutim, ipak tvrdite da jezik utječe na način na koji mislimo, jednostavno zato što kreira nešto što nazivate „navikom uma“.

Deutscher: Možda najdramatičniji primjer koji je izašao na vidjelo je to kako na različitim jezicima opisujemo prostor koji nas okružuje. Postoje jezici koji ne koriste termine lijevo i desno, niti ispred ili iza mene. Umjesto toga koriste geografske pravce za sve. Ja bih sada rekao: „Razgovaram s tobom i stojim ispred telefona“, a oni bi rekli „Razgovaram s tobom i stojim s južne strane telefona.“ Ili ja bih rekao: „Šalica čaja je s moje desne strane“, a oni bi rekli „Šalica čaja se nalazi istočno od mene.“Ovo zvuči prilično fantastično za nas, ali postoje jezici i društva širom svijeta koji govore na takav način.

Guy Deutscher

Guy Deutscher

RSE: Dajete primjer kako takva geografska orjentacija može zbuniti osobu koja se iznenada preselila s poznate lokacije.

Deutscher: To je priča o dječaku s otoka Bali u Indoneziji koji je bio jako dobar plesač i kanadskom muzikologu koji je živio na otoku i koji je dječaku preporučio učitelja u drugom selu jer u dječakovom selu nije bilo odgovarajućeg učitelja. Ostavio ga je tamo i vratio se za nekoliko dana očekujući da će dječak napredovati u plesačkim vještinama. Međutim, kada je stigao, saznao je da dječak nije mogao imati niti jedan čas zato što nije razumio instrukcije koje mu je učitelj davao. Razlog zašto nije razumio je zato što su sve instrukcije bile u geografskim terminima. Dakle učitelj bi rekao: „Sada zakorači južno“ ili „Podigni svoju zapadnu ruku“ i takve stvari. Iako dječak ne bi imao nikakvih problema da razumije takve instrukcije u svom selu jer poznaje smjernice, u drugom selu je bio dezorjentiran jer je krajolik bio drugačiji i jednostavno nije mogao razumjeti.

RSE: Neki jezici kao što je engleski nemaju rodne oznake za nežive objekte. Ali mnogi jezici imaju. Da li svijest o spolu utječe na mišljenje?

Deutscher: Ako vas vaš jezik prisiljava da govorite o stablima, prozorima, stolicama i drugim neživim objektima u muškom ili ženskom rodu, sama ta navika u vašem mozgu pokreće asocijacije o muškosti i ženskosti vezane uz te objekte. Ovo je do sada ispitano u mnogim jezicima. Naprimjer, ako je most na vašem jeziku ženskog roda, kao naprimjer u njemačkom (Brücke), govornici tih jezika pridaju mostu ženske značajke i razmišljaju o njima u terminima kao što je vitak, tanak, elegantan i lijep. Ako je most na vašem jeziku muškog roda, kao što je slučaj sa španskim (puente), govornici takvih jezika pridaju mostu muške značajke- jak, čvrst i masivan. Jezik ne utječe na logičku sposobnost mišljenja, ali može snažno utjecati na naše asocijacije koje se tiču svijeta koji nas okružuje.

RSE: Također ste spomenuli da postoje jezici koji prisiljavaju svoje govornike da vide boje na drugačiji način. Možete li nam dati primjer za to?

Deutscher: Ruski je vrlo interesantan jer ima dva potpuno drugačija naziva za ono što bi u engleskom bila tamno plava i svijetlo plava. Dakle, u ruskom imate siny (синий) i goluboi (голубой). Ovi nazivi zvuče potpuno drugačije i nema etimološke povezanosti među njima. Ove boje se tretiraju kao dvije potpuno drugačije boje, kao što su u engleskom recimo plava i zelena. To ne znači da govornici engleskog jezika koji nazivaju svijetlo plavu i tamno plavu istim imenom ne raspoznaju razliku između svijetlo plave i tamno plave. Ali to znači da govornici ruskog jezika- posebno oni kojima je ruski maternji jezik, iako se to može odnositi i na one koji su odrasli u Rusiji i kojima je ruski bio dominantan drugi jezik od ranog djetinjstva i koji ga govore potpuno tečno- istrenirani da preuveličavaju razliku između синий i голубой, tamno plave i svijetlo plave, na način na koji nas engleski nije naučio.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG