Dostupni linkovi

Da li je Srbija već zagazila u bankrot


Dinari
Dinari
Da li je Srbija na jedan ili dva koraka od bankrota ili je u tu zonu već stupila – pitanje je na koje ekonomisti različito odgovaraju. Dok jedni tvrde da je već zagazila u bankrot, ali da on ne mora nužno da se završi definitivnim finansijskim fijaskom države, drugi su mišljenja da zemlja, iako u dubokoj krizi, nije u sferi bankrota.

Budžetski deficit Srbije je 2,4 milijarde evra, a Ministarstvo finansija saopštilo je i da je javni dug na kraju jula dostigao 15,47 milijardi evra, što predstavlja 53,5 % bruto domaćeg proizvoda.

Nedavno je i ugledni privredni dnevnik Financial Times ukazao na to da se nova srpska vlada suočava sa surovom realnošću, uključujući sve veći budžetski deficit, privredu čiji se obim smanjuje i valutu koja konstantno gubi na vrednosti.

Novoformirana vlada Srbije ne daje nikakav odgovor na pitanje da li je država već ušla u bankrot, ali, uprkos predizbornoj aroganciji parola aktuelnog premijera Ivice Dačića da neće Međunarodni monetarni fond diktirati Srbiji šta da radi, ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić pritisnuo je S.O.S. taster i pozvao MMF u pomoć, što je, prema mišljenju mnogih ekonomista, već priznanje da je zemlja zakoračila u sferu bankrotstva.

Države, podsećaju mnogi ekonomisti, sa MMF-om sklapaju aranžmane tek kada više ne mogu da se pod povoljnim uslovima zaduže na domaćem i međunarodnom tržištu, što je i definicija početka njihovog bankrota. Upravo to se, kažu neki od njih, dogodilo Srbiji.

Smenjivanje guvernera centralne banke i novo zakonodavstvo koje je povećalo kontrolu vlade nad tom institucijom, što je bio prvi potez nove vlade, dodatno je doprinelo smanjivanju poverenja međunarodnih institucija u Srbiju, o čemu uverljivo svedoče lošije ocene kreditne stabilnosti Srbije koju je emitovala agencija Standard and Purs.

Vladimir Gligorov
Vladimir Gligorov
Vladimir Gligorov, istraživač uglednog bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, otvoreno kaže da je je Srbija već zagazila u bankrot jer ne može da servisira dugove na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu.

“To je praktično, i kad je reč o stranim poveriocima i kad je reč o fiskalnim problemima – već početak jednog procesa bankrotstva. Zbog toga je agencija Standard and Purs smanjila kreditni rejting Srbije i zbog toga nagoveštava da se mogu očekivati čak i dalja smanjenja tog rejtinga. Opet, i sam taj rejting je rejting javnih obveznica države Srbije i spada u takozvani neinvesticioni ili, popularno, junk rejting, što znači da je to evaluacija obaveza već bankrotirane zemlje”, pojašnjava Gligorov.

Miloje Kanjevac, direktor Instituta za tržišna istraživanja, smatra, međutim, da Srbija nije zagazila u bankrot, ali priznaje da je zemlja u velikoj krizi.

“Da je u teškoj situaciji – jeste, da je zemlja u krizi – tačno je i ja to govorim bar deset godina, ali nije ušla u bankrot”, smatra Kanjevac.

Upitan na kojim argumentima temelji tvrdnju da zemlja nije ušla u bankrot, Kanjevac kaže:

“Nije ušla u bankrot zato što to koliko je dužna može da vraća. Bez obzira koliko smo dužni mi to možemo da vratimo, i to brzo, ali – da ne ulazimo dalje u troškove. Ne treba nama niko živi, ni MMF, mi sami možemo da rešimo taj problem. Ovo što imamo treba da dajemo na proizvodnju, a ne na činovnike. To je ključ jer bi našu administraciju trebalo da hrane četiri Srbije, a to ne može jer ćemo tako ići iz krize u krizu, sve veću i veću”.

Vladimir Gligorov, pak, kaže da iako je Srbija ušla u proces bankrotstva, bankrot sam po sebi ne mora da znači da država ne može ponovo stati na zdrave ekonomske noge.

“U načelu, bankrot ne mora da ima rđav ishod. Postoje mehanizmi koje je svet uspostavio za takve okolnosti – s jedne strane to je aranžman sa MMF-om, fondovi Evropske unije, kao i fiskalni i drugi mehanizmi konsolidacije. Mora se, međutim, dodati, da su u slučaju Srbije – i to je taj deo ne samo u izveštaju Financial Timesa nego, što je još važnije, rejting agencije Standard and Purs – mali, ili, svakako nedovoljno dobri, izgledi da se taj stand by aranžman sa MMF-om relativno brzo obezbedi. Time zemlja dospeva u posebno rdjavu situaciju jer mora da traži alternativne izvore finansija, s obzirom da se proces pregovaranja sa MMF-om može i odužiti, što znači da zbog toga može da zapadne u situaciju da u tom periodu ne može da izvršava svoje medjunarodne obaveze, što je – bankrotstvo”, kaže Gligorov.
XS
SM
MD
LG