Dostupni linkovi

logo-print

Da li je moguć opšti reizbor sudija i tužilaca


Zgrada Višeg suda u Podgorici, foto: Savo Prelević

Zgrada Višeg suda u Podgorici, foto: Savo Prelević

Učestalo ukidanje presuda u najozbiljnijim predmetima, navelo je manju članicu vladajuće koalicije Socijaldemokratsku partiju da se ponovo založi za opšti reizbor sudija i tužilaca, objavile su podgoričke Vijesti pozivajući se na izvore iz te partije. To otvara pitanje da li Crna Gora ima kapacitete za proces reizbora sudija i da li je reizbor moguć.

Odgovarajući na pitanje da li je u Crnoj Gori moguće sprovesti proces reizbora sudija, član sudskog savjeta Neven Gošović navodi da se radi o rizičnom procesu, te da umjesto toga treba raditi na otklanjanju slabosti u sudskom sistemu
Neven Gošović

Neven Gošović


"Reizbor sudija je veoma složen posao i nosi mnoge rizike. Iskustva s tim u vezi u Srbiji to jasno i pokazuju. Sudijsku funkciju danas u Crnoj Gori vrši 259 sudija. U posljednjih 5 godina blizu 70 kandidata po prvi put su izabrani za sudije. Na taj način značajno je podmlaćen sudijski kadar u Crnoj Gori, stručnim i obučenim koji su u najvećem broju i prošli neophodnu edukaciju. Zbog toga mislim da umjesto reizbora sudija prednost treba dati identifikovanju i otklanjanju slabosti u sudskom sistemu i postizanje pune odgovornosti za stručan i efikasan i nepristrasan rad nosilaca sudijskih funkcija", smatra Gošović.

Prema pisanju podgoričkih "Vijesti" koje se pozivaju na izvore u vladajućoj koalicije već nekoliko mjeseci se raspravlja o mogućnosti sprovođenja opšteg reizbora tužilaca i sudija, zbog učestalog ukidanja presuda u najozbiljnijim predmetima.

Za reizbor se zalaže manja članica vladajuće koalicije Socijaldemokratska partija, dok sa druge strane iz Demokratske partije socijalista nema podrške za taj proces.

Reforme za nezavisno sudstvo

Opšti reizbor sudija kao tema se pojavljivala i ranije u javnoj polemici pa i u Skupštini, jer je to bio jedan od zahtjeva dijela opozicije u sklopu reforme pravosuđa. I ostali naši sagovornici ne vjeruju da je opšti reizbor sudija najbolji način reforme ove oblasti.

"Trenutno nijesam siguran da je to moguće provesti na valjan način. Svakako da razumijem i razloge i motive koji se navode kao bitni za jednu takvu inicijativu ili eventualno provođenje u praksi takve inicijative, ali svakako treba biti oprezan. Ono što su iskustva drugih država, konkretno mislim na Srbiju, bilo je dosta problema sa tim reizborom. Svakako da razlozi postoje da se razmišlja o tome, da li u tom pravcu ili nekom drugom. Ja sam lično mišljenja da bi uvijek bilo bolje formirati institucije onakvim kakve treba da budu a kakve danas nijesu, prije svega mislim na tužilaštvo i na sudove. Kada bismo mi imali nezavisno sudstvo i tužilaštvo koji će raditi profesionalno svoj posao ono bi naravno procesuiralo i kolege tužioce i sudije koji su nesavjesno obavljali svoje funkcije i koji su eventualno zloupotrebili položaj. Ja mislim da bi to bilo najdjelotvornije za pravosuđe i sve druge sudije za nauk, kako bi trebalo da se ponašaju ubuduće. Da li bi bio postignut neki efekat samim reizborom nijesam baš siguran da bi to proizvelo neke pomake na bolje", kaže advokat Veselin Radulović.

Advokat Dragan Šoć oštro odbacuje mogućnost sprovođenja opšteg reizbora sudija, jer za taj postupak nema utemeljenja ni u Ustavu, ali ni u objektivnim okolnostima u pravosuđu i državi.

"Te zahtjeve koji nijesu od juče prosto smatram budalaštinom prvoga reda. Prvo, zato što Ustav ima institut stalnosti sudske funkcije koji je jedan od temeljnih načela na kojem počiva njena nezavisnost. Drugo, svima koji to predlažu postavio bih par pitanja a prvo bi bilo – ko je taj koji bi birao te sudije? Da li je taj samim tim što je izabran za selektora automatski oslobođen svih mogućih optužbi da je politički potpuno neutralan i da niej podložan korupciji ili bilo čemu sličnom? Drugo pitanje bi bilo od kojih kadrova će birati te sudije? Treće bi bilo koji je smisao utvrđivati ponovo princip stalnost sudijske funkcije. Ja ne znam dokle budalaštine toga tipa u Crnoj Gori mogu da idu. Prosto sam zapanjen i to sve pod evropskom egidom", kaže Šoć.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG