Prvi put otvoreno pomenuta mogućnost zatvaranja KAP-a

U preporukama Vladi Crne Gore za ekonomsku politiku u 2013. godini crnogorska Centralna banka se, između ostalog, bavi i podgoričkim Kombinatom aluminijuma. Međutim, umjesto da uz izrečenu sugestiju da je "situaciju u KAP-u potrebno što prije riješiti", stoji i konkretna preporuka i jasan stav što činiti sa najvećim crnogorskim privrednim problemom Centralna banka, poput neutralnog analitičara navodi sve tri moguće opcije među kojima se, doduše, prvi put otvoreno pominje - gašenje KAP-a.

Centralna banka preporučuje Vladi da bi najbolje bilo da KAP dobije ozbiljnog strateškog partnera ali i da bi, "imajući u vidu da KAP nema znatan doprinos neto izvozu niti kreiranju BDP-a, kao i značajan iznos subvencija koji se izdvaja za ovo preduzeće, trebalo ozbiljno razmotriti i zatvaranje KAP-a".

Centralna banka "dopušta" čak i treću opciju koja je, inače, u suprotnosti sa tržišnim načinom poslovanja, ali i sa praksom EU na šta je, još prije nekoliko godina upozorio predstavnik evropskog komesara za energetiku Graham Preston koji je rekao da "subvencionisanje industrije stvara distorziju tržišta i da je takva šema neodrživa na duže staze".

Zanimljivo je, međutim, da su prva i treća opcija zapravo neodvojive. Naime, za preuzimanje KAP-a se trenutno interesuju turski Tosčelik i njemački HGL.

Pošto se zna da rentabilna proizvodnja aluminijuma ne postoji bez jeftine električne energije koju Kombinat nema, sasvim je izvjesno da će i ovi investitori tražiti da građani Crne Gore plaćaju dio računa za struju koju potroši KAP i to na duži rok jer se novi izvor električne energije ne može izgraditi preko noći.

"Pretpostavljam da će i jedna i druga kompanija tražiti subvencije, možda i 10 godina dok se ne riješi trajnog i kvalitetenog snabdevanja električnom energijom. Pretpostavljam da ni jedna od zainteresovanih komapnija neće ući u KAP bez garancija za dalje subvencionisanje za električnu energiju. Zato je to i najveći problem, jer bojim se da u ovom trenutku više nema vremena za čekanje oko izgradnje Termoelektrane, nekog drugog energetskog objekta za kombinat. To je trebalo da se riješi davno jer bilo bi bolje da smo sada u poziciji da imamo neki energetski izvor a ne da čekamo narednih 4 ili 5 godina, koliko je potrebno za Termoelektranu. Mislim da je predug period i da će skupo koštati Crnu Goru", ocjenjuje analitičar tržišta aluminijuma Goran Đukanović.

Međutim, kaže Đukanović u najveće probleme u vezi KAP-a ne spada samo snabdijevanje električnom energijom.

"I dugovi kombinata koji u ovom trenutku prelaze 400 miliona sa ovim dugom prema Elektroprivredi. Znači, još toliko će verovatno trebati za energetski izvor, trebaće par stotina miliona eura za novu tehnologiju, eventualnu investiciju u preradu i sanaciju ekoloških problema. Tako da orjentaciono je možda milijardu eura potrebno da bi se KAP održao", smatra Đukanović.

Uvećavaju se problemi i dugovi

Funkcioner opozicionog SNP-a Aleksandar Damjanović, komentarišući ambivalentan stav Centralne banke u vezi KAP-a, kaže - čuli smo ono što svi već znamo.

"Nijesmo čuli neki novi prijedlog, nijesmo čuli nikakva rješenja. Ja ostajem pri stavu da dvije godine nakon ugovora o poravnanju, ni nakon 8 mjeseci od zaključaka u parlamentu stvari i dalje idu u pogrešnom smjeru, problemi se uvećavaju kao i dugovi. U raspravi o budžetu, koja slijedi u parlamentu, kao i kod novog izveštaja Ministarstva ekonomije oko dešavanja u KAP-u, SNP će opet ponoviti naše predloge koji se dovode u vezu sa stečajem u KAP i kako bi kasnije stvari trebalo rešavati. Jer ako ne dođemo do novog investitora do kraja godine stvari bi mogle da krenu ka onom najgorem scenariju", upozorava Dajmanović.

Podgorički Kombinat aluminijuma je 2005. na netransparentan način privatizovan prodajom većinskog paketa akcija sistemu ruskog oligarha Olega Deripaske koji je uradio sve suprotno od onog što je Vlada obećavala građanima od ovog aranžmana.

Umjesto investicija i modernizacije, ruski investitor je uz podršku Vlade samo isisavao novac građana kroz subvencije za struju i izbjegavanje plaćanja raznih obaveza pa se dugovi KAP-a danas kreću oko 350 miliona eura, od čega će bar 170 miliona eura, zahvaljujući Vladi koja je pristala da bude žirant neodgovornom investitoru, otplaćivati građani Crne Gore. Tu je i dug Elektroprivredi za potrošenu struju koji je već do sada premašio 50 miliona eura.

Sada je, navodno, zbog pregovora sa HGL-om i Toščelikom oko prodaje akcija, u Crnu Goru doputovao direktor pravnih poslova u Deripaskine Centralnoevropske aluminijumske kompanije Pavel Primakov, a cijena koju Rusi traže za 29,3 odsto akcija je, navodno, 40 miliona eura - osam i po miliona manje od sume koju su dali za kupovinu 58,6 odsto akcija 2005. godine.

Da li je KAP danas bliži gašenju nego oporavku - pitanje je na koje, za naš program, odgovor daje profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović.

"Bez analize ja to ne mogu da kažem ali ono što je u svakom slučaju poznato jeste da Crna Gora nema dovoljno električne energije za sopstvene potrebe, da je jedini energetski objekat Termoelektrana u Pljevljima izgrađen prije više od 30 godina i da ovo svo vrijeme koje smo do sada imali imali smo neke dogovore, neka nagađanja, događanja oko toga šta sve treba raditi. Da bi se dobio novi izvor energije za Termoelektranu je neophodno najmanje 5 godina a za hidroelektrane 7 do 10 godina. Prema tome, to je neki rok o kojem moramo voditi računa prilikom donošenja bilo kakve odluke", zaključuje Mihailović.