Dostupni linkovi

logo-print
Političari u Bosni i Hercegovini već godinama se ne mogu dogovoriti oko izmjene tamošnjeg ustava, a nisu kadri ni da ga promijene u dijelu koji se odnosi na to da obezbijede nacionalnim manjinama kandidovanje na izborima. Istovremeno, mnogi su kadri reći kako bi najprije trebalo rekonstruisati jedan bh. entitet, Federaciju BiH, pa tek onda krenuti sa promjenom ustavnog uređenja države. To je razlog zbog kojeg je Američka ambasada u BiH formirala ekspertnu grupu koja će raditi na promjeni Ustava Federacije BiH. Ovaj entitet ima 10 kantona, isto toliko vlada i skupština, univerziteta, kliničkih centara i mnogobrojnu administraciju. Ukoliko do njegove reforme ne dođe, upozoravaju analitičari, postoji mogućnost bankrota, a biće nemoguće i da BiH u cjelini napravi iskorak prema Evropskoj uniji.

Eksperti upozoravaju kako je još jedna u nizu kriza u federalnoj vlasti, poput ove posljednje koju nazivaju "dvije vlade pod jednim krovom", samo vrh ledenog brijega problema u Federaciji BiH. Prof. dr. Mile Lasić, sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, inače član Ekspertne grupe za reformu Ustava tog bh. entiteta, upozorava:

"Krajnje je vrijeme za reformu FBiH. Federacija je u ovom momentu poprište bespoštednih političkih razračunavanja. I ona je posve zrela za remont. Hoće li remonta biti, vidjećemo."

Zahvaljujući aktuelnom uređenju, stvara se nepregledni i tromi aparat, kojeg zemlja finansijski teško podržava, ne ispunjavaju se potrebe građana, a cijelo to okruženje tjera investitore, smatraju u nevladinom sektoru.

„O ovom problemu sada se pojačano diskutuje. Stručnjake koji se bave ovim pitanjem u njihovoj potrazi za rješenjima trebalo bi da zdušno podržava politika jer ova diskusija je važna. Njen cilj je da Federacija postane bliska građanima – i konkurentna“, kaže direktorica Predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH Sabina Wölkner.

Damir Mašić

Damir Mašić

Ministar obrazovanja Federacije BiH Damir Mašić tako upozorava da je – prema svim relevantnim pokazateljima – u Federaciji previše šest samo javnih univerziteta, ne računajući privatne, na oko dva i po miliona stanovnika. Problem je u činjenici što je sistem obrazovanja nadležnost kantona:

„Da li zaista nama treba 10 malih država unutar te teritorije koja se zove FBiH? Da li nama treba isto toliko ustava, skupština, vlada i masa administracije, birokracije i svega onoga što prati taj glomazni državni, kantonalni, entitetski aparat?“

Prof. dr. Mile Lasić, pozivajući se na podatke do kojih je u svom dosadašnjem radu došla Ekspertna grupa za reformu Ustava FBiH, takođe navodi:

„Općine i kantoni su ušli u proces predbankrotne spirale. Sve su općine i kantoni na rubu financijske propasti - i općinske i kantonalne i federalne administracijske snage su postale svrha same sebi.“

Lasić još kaže kako je zbog svega Federacija BiH bolesno i podijeljeno društvo:

„Ustav Federacije, star sada već 19 godina, plod je ratnog kompromisa, kompromisa među zaraćenim stranama i krajnje je vrijeme za prvi civilni, proevropski ustav Federacije, sa nadom da će to biti uvod i u prvi civilni, građanski ustav cijele zemlje.“

Međutim, često se mogu čuti razmišljanja o tome treba li pokretati ustavne reforme Federacije BiH, a da te promjene ne zahvate i drugi bh. entitet, Republiku Srpsku, čiji zvaničnici nerijetko dovode u pitanje i samu državu Bosnu i Hercegovinu.

Martin Raguž

Martin Raguž

„RS samo može biti ako ima BiH. Sve drugo je upitno ako se otvaraju ta pitanja. Ne možemo više čekati da se stvore političke okolnosti u RS da bismo mijenjali negativno stanje u FBiH. To je ključna poruka," kaže potpredsjednik HDZ-a 1990 i član organizacije Centar za nove inicijative Martin Raguž.

U krajnjoj liniji, kažu stručnjaci za ustavno pravo, entiteti po sadašnjem ustavu imaju pravo uređivati svoj život kako misle da je najbolje za njih. Dr. Nedim Ademović:

„Ali ako ne prstoji konsenzus na državnom nivou, niko ne zabranjuje FBiH da se reformiše i riješi goruća pitanja i da u potpunosti Federaciju načini dijelom BiH koji je ugodan za sve građane“, kaže Nedim Ademović.

Analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal upozorava da je davno prošlo vrijeme kada je trebalo početi raspravljati o svim nagomilanim problemima u Federaciji BiH:

„Mislim da se o problemima, kojih ima jako puno i koji su jako ozbiljni, mora razgovarati i da je to prvi korak kako bi se ti problemi riješili.“

Na kraju krajeva, reforma Federacije BiH je najveći politički prioritet u BiH, tvrdi potpredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž:

„Dok pričamo o Federaciji i o njenoj reformi, pričamo ustvari o BiH.“

Mile Lasić takođe upozorava:

„BiH je posljednja evropska crna rupa. Pitanje je dana kad će Kosovo proći pored nje u procesu pristupanja EU.

Rješenja treba tražiti dijalogom, poručuju eksperti, te time konačno izići iz začaranog kruga nedostatka međusobnog uvažavanja i međusobnog nepriznavanja, prisutnog u cijeloj BiH.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG