Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora spremna da prihvati masovniji priliv izbjeglica?


Izbjeglice na grčko-makedonskoj granici, 20. novembar 2015.

Izbjeglice na grčko-makedonskoj granici, 20. novembar 2015.

Iako prema tvrdnjama najviših međunarodnih i domaćih zvaničnika za sada nema naznaka da bi izbjeglice iz Sirije, Avganistana i drugih ratom zahvaćenih zemalja na svom putu ka zapadnoj Evropi za novu zemlju tranzita mogle odabrati Crnu Goru, ova goruća tema u Evropskoj uniji (EU) bila je povod da kancelarija EU u Podgorici organizuje tematsku konferenciju o izbjegličkoj krizi, na dan kada svijet obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Iako Crna Gora za sada nije direktno pogođena izbjegličkom krizom poput pojedinih zemalja regiona, čini se da je konferencija u četvrtak otvorila više pitanja i dilema nego što je ponudila odgovora.

Poslije ove rasprave jasno je da će Crna Gora imati finansijsku i logističku pomoć međunarodnih organizacija i EU ukoliko se na Crnu Goru prelije izbjeglički talas.

"Što se konkretno Crne Gore tiče, EU je već pružila 2,63 miliona eura podrške, između ostalog, i za aktivnosti koje imaju za cilj da se tražiocima azila i migrantima obezbijedi adekvatna zaštita i fer tretman. Dodatnih 20 miliona eura je planirano u narednom periodu za podršku integrisanom upravljanju granicama", kazao je Mitja Drobnič, šef delegacije EU u Podgorici.

Potpredsjednik Vlade Duško Marković je kazao da se Evropa danas suočava sa najvećom humanitarnom krizom od Drugog svjetskog rata.

Duško Marković

Duško Marković

"Koliki je njen obim i intezitet najbolje govori činjenica da je doveden u pitanje i šengenski sistem, a sa najviših adresa, nažalost", kaže Marković.

"Mogu se čuti pesimistički tonovi o budućnosti same Evropske unije dok EU još uvijek traga za formulom održivog rješenja. Crnu Goru iskustvo sa izbjeglicama čini spremnom da dočeka 'nove izazove' ", navodi Duško Marković.

"Te izazove nijesmo čekali već smo im išli u susret temeljno se pripremajući za eventualni priliv migranata u našu zemlju. Tako je Vlada u novembru pripremila plan djelovanja u slučaju mogućeg priliva izbjeglica i migranata. Plan ima za cilj da obezbijedi najveće moguće poštovanje ljudskih prava izbjeglica i migranata u Crnoj Gori i da se preduzmu sve mjere kako bi ostvarila blisku saradnju sa susjednim zemljama, zemljama moguće destinacije, kao i sa zemljama porijekla", kazao je Marković.

Crnogorski ombudsman Šućko Baković je kazao da je "izbjeglička kriza zatekla zemlje EU nepripremljene" i naglasio da će se kriza nastaviti.

Baković pozdravlja napore koje Vlada čini kako bi spremno dočekala eventualni priliv izbjeglica. Ali, Baković kaže da "mora postaviti jedno pitanje".

Šućko Baković

Šućko Baković

"Da li je Crna Gora spremna da prihvati masovniji priliv? Imajući u vidu dosadašnje razmjere izbjegličke krize i iskustva zemalja u regionu mišljenja sam da Crna Gora ne može sama da se nosi sa jednim jakim masovnim valom, prilivom izbjeglica i da joj je potrebna pomoć i podrška EU", smatra Baković.

Predstavnik Visokog komesara UN za izbjeglice Mustafa Server Caylan kaže da "kako izbjeglička kriza dostiže vrhunac, UNHCR je naročito zabrinut zbog najnovijih ograničenja usmjerenih ka izbjeglicama i migrantima duž nekoliko granica u regionu".

UNHCR pozdravlja crnogorsku politiku "otvorenih vrata".

"Iako trenutno nema indikacija da će se izbjeglički talas preliti na Crnu Goru, treba biti spreman kako bi se odgovorilo, a eventualni masovni priliv lica koja traže azil. UNHCR cijeni pripreme koje vrši Vlada Crne Gore za slučaj takve krizne situacije i ostaje spreman da joj pruži ekspertsku i tehničku pomoć", kazao je Mustafa Server Caylan.

Šeficu Međunarodne organizacije za migracije IOM u Crnoj Gori Dušicu Živković zabrinjava odluka EU da se primaju samo državljani Sirije, Iraka i Avganistana, pa se pita: šta će biti sa izbjeglicama iz djelova Sudana gdje je, kako je kazala, jednako opasno kao i u ovim zemljama.

Pitala je kako će pomoći zemljama regiona kada te izbjeglice nemaju gdje da se vrate.

Živković je ambasadorima zemalja EU koji su prisustvovali konferenciji u Pudgorici postavila pitanje: "Kako ćemo reagovati i kako pomoći zemljama ako znamo da nemamo gdje da vratimo te ljude?"

Šefici IOM u Crnoj Gori odgovorio je šef kancelarije EU u Podgorici Mitja Drobnič koji je, između ostalog, rekao: "Da vam poželimo, odnosno da svima nama poželimo da nećete doći u situaciju gdje sami možete posmatrati kako bi se, eventualno, javno mnijenje mijenjalo u slučaju masovnog dolaska izbjeglica. Evo, nadajmo se da takva situacija neće doći."

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG