Dostupni linkovi

logo-print

Da li je vlast BiH spremna za reforme?


Granični prelaz sa Hrvatskom, kod Neuma

Granični prelaz sa Hrvatskom, kod Neuma

Utemeljiti reforme potrebne za EU integracije u rad svih institucija u BiH zadatak je koji su iz EU dali bh. političarima. Najprije će morati da se pismeno obavežu na reforme i njihovo provođenje. Predsjedništvo BiH načinilo je već prvi korak, navodeći kako su spremni pripremiti i usuglasiti pisanu izjavu kojom BiH iskazuje spremnost na provedbu nužnih reformi, kao i da da će se zalagati za provedbu socijalnih i ekonomskih reformi. Jasno je da nema više vremena, kaže član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ Dragan Čović.

“Trebamo je provesti“, navodi on, uz napomenu da bi inicijativa trebala da se nađe na dnevnom redu sjednice Predsjedništva BiH koja će biti održana 23. decembra.

“Siguran sam da mi više nemamo luksuz neizvršenja obaveza koje dogovorimo i to je jedino što garantira. Mi više vremena nemamo i moramo se ponašati kao odgovorni političari i ono što obećamo Briselu, EU, partnerima iz vana Republici Hrvatskoj, to moramo provoditi“, kazao je Čović.

Stopama Predsjedništva krenuće i državni parlament, bar se tako nada predsjedavajući ovog tijela i visoki funkcioner SDA Šefik Džaferović.

“Nikome u BiH ne odgovara ovaj trenutni zastoj, kako na planu evropskih integracija, tako i na planu ekonomije, zapošljavanja, životnog standarda…”, ocjenjuje Džaferović. Šansa da se BiH pokrene leži u inicijativi EU.

“Ta inicijativa u osnovi znači dati izjave i ozbiljno raditi na uspostavi mehanizama kako bi BiH bila efikasnija i funkcionalnija I kako bi u svoj pravni sistem mogla da prihvata evropsku stečevinu”, kaže Džaferović napominjući da sa Evropskom Komisijom treba razmotriti mapu puta vezanu za strukturalne reforme.

EU ovim je pokazala da je spremna pomoći Bosni i Herercegovini, što je pozitivna vijest. Prioritet su ekonomske reforme, a uz to će doći i potpora u vidu evropskih fondova, ocjenjuje Branislav Borenović, potpredsjednik Partije demokratskog progresa.

Branislav Borenović

Branislav Borenović

“Radi se o 11 milijardi evra u periodu 2014. -2020. i ovo je zadnji momenat da krenemo sa projektima koji će biti predloženi od BiH. Naša je procjena da skoro milijardu evra će BiH, i RS i FBiH će moći povući u narednih pet godina, a tu su projekti iz infrastrukture, projekti za mlade, projekti iz kulture”, kaže Borenović.

U ovoj ocjeni slaže se i profesorica sa ekonomskog fakulteta u Sarajevu i bivša zastupnica u državnom parlamentu Azra Hadžiahmetović. Navodi kako je atmosfera za dogovor sada mnogo relaksiranjija nego u ranijem sazivu, pošto su prioriteti drugačije raspoređeni. “Na dnevni red treba staviti ključne strukturalne ekonomske i socijalne reforme”, stav je Hadžiahmetovićeve.

Treba napraviti, navodi ona, plan aktivnosti kako bi reforme bile u duhu EU i bile inkorporirane u sistem koje će BiH ionako kao kandidat i član EU svakako morati imati.

“Kao što je važno donositi nova zakone, treba uvesti i poštivanje, odnosno implementaciju postojećih zakona, što je značajan problem koji se ne smije zanemarivati”, savjetuje Hadžiahmetović.

I protekli saziv je, međutim, imao velike planove, ali je realizacija bila ubjedljivo najgora u posljeratnoj istoriji BiH. Iako su svi puni optimizma, Vukota Govedarica, potpredsjednik SDS upozorava kako se i u ovom slučaju radi o deklaraciji koja se može prihvatiti, ali je upitno hoće li se realizirati.

“Problema je jako puno. Dosta toga je u deklarativnom smislu u proteklom periodu i urađeno i ne vidim pratično nijedan razlog da tu vrstu deklaracije ne potpišu sve parlamentarne stranke u BiH”, navodi Govedarica.

Moguće je napraviti promjene ako ne bude političkih opstrukcija. Najkomplikovanije će svakako biti napraviti ustavne promjene u pravcu provedbe presude “Sejdić i Finci”. No, ohrabruje to što je EU, za razliku od dosadašnjih dogovora i pregovora s političarima i stranačkim liderima, mahom van institucija BiH, riješila vratiti odlučivanje u Parlament. Time će se vratiti i godinama izgubljeni princip političke odgovornosti.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG