Dostupni linkovi

logo-print
Komesar za proširenje EU Štefan File najavio je za 1. oktobar treći sastanak u okviru dijaloga na visokom nivou sa BiH, gdje bi jedna od ključnih tema bila provođenje presude Sejdić-Finci. Pregovori političkih stranaka o načinu primjene odluke Evropskog suda za ljudska prava traju od njenog donošenja u decembru 2009. godine, ali bez uspjeha. Prijedlog da se iz ustavnog određenja o načinu izbora članova Predsjedništva BiH briše nacionalna odrednica mogao bi biti mali korak do konačnog dogovora.

Podnosioci tužbe Evropskom sudu Dervo Sejdić i Jakob Finci svih ovih godina traže da se presuda provede onako kako je formulisana, odnosno da se ne koristi kao prilika za sveobuhvatne izmjene Ustava. Stoga je za njih prihvatljiv prijedlog predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da se kod izbora tročlanog Predsjedništva briše nacionalna odrednica prema kojoj se bira Srbin iz Republike Srpske, a Hrvat i Bošnjak iz Federacije. Jakob Finci kaže da bi to bio kakav-takav pomak u provođenju presude.

„Meni je vrlo logično da samo malom izmjenom u kojoj će pisati da se bira jedan član Predsjedništva iz RS i dva člana iz Federacije, od kojih više od jednoga ne može biti pripadnik istog konstitutivnog naroda ili grupe ostalih, taj problem lako može biti riješen“, ističe Finci.

Prijedlog podržavaju stranke iz RS, među njima i Partija demokratskog progresa. Lider Mladen Ivanić, uz ocjenu da je sudska odluka poslužila za lansiranje različitih političkih koncepcija, kaže:

„Uopšte nije problem da se kaže da se iz RS bira jedan, a iz Federacije dva. To je formalno rješenje problema, ali možda nije do kraja suštinsko. Mene što se tiče, u RS mogu direktni, u Federaciju mogu indirektni. Ja iskreno mislim da je sistem elektralnih glasova bio vrlo korektan prijedlog koji je rješavao i taj problem, tako da mislim da je bilo dovoljno prostora na raspolaganju. Međutim, ljudi očito nisu bili zainteresovani da to riješe jer time gube osnovu svog političkog postojanja - jer šta su im onda političke poruke? Onda nakon toga moraju se baviti ekonomijom, razvojem i svim tim stvarima, a to je toliko veliki problem da niko ne može da nađe prave dogovore.“

I partijama u Federaciji prijedlog bi bio prihvatljiv, ali ostaje problem izbora hrvatskog člana Predsjedništva, upozorava predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije Halid Genjac:

„Mislim da je to rješnje oko koga bi se trebalo potruditi. Podsjećam da je iste ili slične amandmane podnijela i SDA. Pojavljuje se pitanje hrvatskog člana Predsjedništva zbog situacije koja se već desila - da bi određena bošnjačka većina u Federaciji mogla uticati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Međutim, to jeste, uslovno da kažem, pitanje koje treba rješavati. Ali to presuda iz Strazbura ne traži. To je jedno od pitanja koje bi vjerovatno u kontkestu ili skupa s ostalim pitanjima, a ima takvih pitanja veći broj, trebalo u drugoj fazi ustavnih promjena rješavati.“

Nakon što je Željko Komšić još 2006. izabran za člana Predsjedništva BiH, političke partije Hrvata u BiH traže načina da im, kako kažu, Bošnjaci ne biraju njihove predstavnike u vlasti, a posebno u tročlanom Predsjedništvu. Govoreći o mogućim rješenjima za provođenje presude Evropskog suda, Nikola Lovrinović, zamjenik predsjednika HDZ-a BiH, ističe temeljni zahtjev:

„Nama će biti prihvatljivo samo to da se pozicija konstitutivnih naroda izjednači, da bude jednakopravna, i njihovih predstavnika. I s druge strane da jedan narod ne može biti u poziciji da drugome bira njegove predstavnike, pogotovo kao člana Predsjedništva.“

I pored intenziviranih pregovora i brojnih obećanja, naprimjer SDA i HDZ BiH najavili su da će početkom augusta izaći sa usaglašenim rješenjem za presudu, pomaka nema.

Sada se ponovo najavljuju susreti predsjednika stranaka već za kraj ovog mjeseca. Jednostavno nema konsenzusa o tako značajnom pitanju, kaže izvršni direktor Centra za političke studije Damir Banović:

„Moje je viđenje da niko ne želi da popusti u tom procesu. A kad imate mogućnost da progurate i neke druge svoje i interese, onda će te ih naravno kačiti iako nisu uslovljeni za to - i to je pitanje politike što se govori o tim etničkim dimenzijama. Ako je iz hrvatskog naroda, ili bošnjačkog ili srpskog, postoji mogućnost da će dodati još neki drugi zahtjev kako bi ga kroz neki širi paket uspio realizirati.“

Dok su bh. politički lideri uglavnom na godišnjim odmorima, institucije Evropske unije ostaju uz ranije upućeno upozorenje - naredni opšti izbori u BiH 2014. godine, neće biti priznati. Dervo Sejdić, jedan od podnosilaca tužbe Evropskom sudu, kaže:

„Ja u to vjerujem, naročito ako međunarodna zajednica ostaje čvrsta pri datom obećanju. Mislim da to ne ide u prilog nijednom od političara, ma koje opcije i kakvog mišljenja on bio - jer je time ugrožena i njihova lična, odnosno partijska pozicija.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG